Polazeći od Rijeke i granica koje su je tijekom povijesti iscrtavale i precrtavale, izložba posjetitelje navodi na promišljanje granica, kako osobnih, društvenih, političkih tako i ekonomskih, koje su nam nametnute ili koje sami postavljamo, kako i koliko utječu na naš svakodnevni život te kako se odražavaju na osobnu slobodu i ljudska prava.

Rijeka, čijim zaleđem prolaze rute aktualnih migracija, u svojoj je povijesti svjedočila čestim izmjenama granica, što je oblikovalo identitete ljudi koji ovdje žive i njihovo kolektivno sjećanje. Progovarajući o Rijeci, govorimo i o „tvrđavi Europi“ te o suvremenom iskustvu čovjeka i njegova odnosa prema granicama koje su istodobno alat zaštite interesa i prava pripadajućih zajednica i mehanizam ugrožavanja prava i interesa onih koji su isključeni.

Cilj je izložbe, predstavljajući lokalna iskustva, generirati univerzalni doživljaj i značenja osobnih, društvenih, političkih i ekonomskih granica, granica koje su nam nametnute ili koje sami postavljamo te potaknuti posjetitelje na promišljanje kako i koliko one utječu na naš svakodnevni život i kako se odražavaju na osobnu slobodu i ljudska prava.

Izložba Granice – između reda i kaosa središnji je izložbeni program Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka predstavljen u prostoru Guvernerove palače i dislociranim zbirkama – Muzejskoj zbirci Kastavštine i Memorijalnom centru Lipa pamti. Na postavu je radio kustoski tim Muzeja: Marko Badurina (HR), Margita Cvijetinović (HR), Ana Golja (HR), Vana Gović (HR), Tamara Mataija (HR), Nikša Mendeš (HR), Ivo Mileusnić (HR), Tea Perinčić (HR), Ranko Starac (HR), Ivana Šarić Žic (HR) i Jasna Ujčić Grudenić (HR), a autori su dizajna postava Sanjin Kunić (HR) i Nikolina Radić Štivić (HR).

Realizacijom ovoga najvećeg segmenta objedinjuje se prezentacija izložbenoga tematskog ciklusa o granicama, započetog izložbama D’Annunzijeva Mučenica i Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona.