Ne događa se svaki dan da kulturni događaji i okrugli stolovi koji propituju važne teme budu izmješteni na periferiji grada. Jedna takva decentralizacija dogodila se 24. kolovoza u ulici Save Jugo Bujkove 44 na Škurinjama kada smo pod vedrim nebom, između nebodera i uz vrisku djece promišljali prostorne zadanosti, mogućnosti Europske prijestolnice kulture i budućnost kvartova, u ovom slučaju – Škurinja.
Ovaj zamišljeni okrugli stol bio je maksimalno relaksiran: stanovnici Škurinja i oni u ulozi predavača sjedili su jedan do drugog i zajedno govorili o potrebi za kulturnim sadržajima u naseljima. Da to ne bi bila samo pusta priča, na obližnjim betonskim zidovima doista jest bilo postavljeno nešto poučno i vrijedno za vidjeti: izlozba fotografija ”Iz betona rođeni” o začecima naselja Škurinje i o promjeni koja se neprestano događa od 1976. kada su tamo doselili prvi stanovnici. Neprivlačna arhitektura i nedostatak kulturnih sadržaja i danas su, kao i tada, odredili Škurinje kao nepoželjno mjesto za život, a takav stav može se transformirati upravo kroz ovakve građanske akcije.
Davor Buinjac, stručnjak za kulturne politike iz Ljubljane govorio je o mogućoj revitalizaciji kvarta u okviru šanse koju smo dobili – titula Europske prijestolnice kulture.
– Participacija građana moguća je u kvartovima, iako političare zanima centar gdje vide prostor za međunarodnu promociju. Kultura nisu samo muzeji i kazališta, obnova kvartova je upravo ono kulturno nasleđe koje će ostati iza 2020. – kazao je Buinjac pa je kao primjer za to istaknuo Maribor u kojem su od EPK ostali urbani vrtovi koji funkcioniraju i danas.
Europska iskustva umnogome mogu pomoći za istup i neke važne, prve korake u pravu na participaciju. Škurinje je ugostilo i Sebastiana Schluetera iz programa Actors of Urban Change iz Berlina koji je prepričao borbu Berlinaca za javnu površinu koju su ostvarili putem neke vrste građanskog referenduma. Istaknuo je da je postizanje i poticanje gradova i zajednica koji surađuju iznimno bitni, te da na taj način njihova lokalna zajednica postaje jača i kvalitetnija.
Gorana Stipeč Brlić, voditeljica skupine mladih arhitekata Sekcija iz Rijeke, zalaže se za prepoznavanje kvaliteta kvarta koja neupitno postoji.
– Trebamo se zapitati zašto je nekom čovjeku negdje dobro. Jednostavno je, ljudi žele živjeti u centru zato što se tamo sve događa, prirodna je potreba da u svojoj okolini imaš sve što ti treba. Mislim da moramo prepoznati posebnosti Škurinja, čak i ta nepopularna montažna gradnja je na svoj način posebna – objasnila je Gorana te se nadovezala na anketu koja se održala po kvartovima i koja je pokazala da su krovovi najneiskorišteniji prostori.
Ovaj okrugli stol nije bio limitiran pa je razgovor o budućnosti kvarta potrajao malo duže. Svatko od okupljenih je imao što za reći, požaliti se, predložiti i sugerirati: neke će se ideje realizirati. Škurinje su napravile prvi korak!
