Nakon pozitivne atmosfere koja je pratila vijest o prolasku u drugi krug natjecanja za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, vrijeme je za nove radne pobjede. Pripreme nove prijavne knjige (bid booka) su u tijeku. Ono na što se sada moramo posebno fokusirati su opaske i savjeti evaluacijskog panela koji su službeno izašli u srpnju ove godine na stranicama Ministarstva kulture. U njihovom izvješću nalaze se preporuke za sve gradove kandidate iz prvog kruga, te posebni dio s preporukama za gradove koji su prošli u drugi krug.
Povjerenstvo je pohvalilo četiri teme riječkog koncepta: vodu, rad, luku i različitost jer osim što su marketinški zanimljive i lako prihvatljive, odražavaju stvarni identitet Rijeke. Po sudu povjerenstva, riječka kulturna strategija postavlja ambiciozne ciljeve koji su podudaraju s ciljevima EPK, a pohvaljeno je što kulturne strategije Županije i Sveučilišta također uključuju EPK. Povjerenstvo cijeni kontekstualnu analizu grada i izazova s kojima se suočava, a posebno ga je zaintrigirala rečenica da je “Rijeka hrvatski sinonimza nestandardno, liberalno, antinacionalističko i tolerantno”.
Grad koji postane Europska prijestolnica kulture treba pokazati kako će se razvijati u novim smjerovima, unaprjeđenjem vlastitog kulturnog identiteta, ali također povezujući se i istražujući zajedničke osobine s drugim europskim gradovima i regijama, u čemu je Rijeka u ovom trenutku možda manje aktivna.
Panel je pohvalio kako u programskom dijelu prijavnice postoji širok raspon tema od kulturnog do obrazovnog sektora i sfere digitalnih tehnologija, od uključenja LGBT zajednice do nastavka razgradnje tradicionalnog koncepta nacionalnog teatra i modernizacije industrijskog nasljeđa, koje su odličan potencijal za inovativne programe, koji bi se trebali detaljno razraditi u drugoj prijavnici.
Pozitivno je ocijenjeno što su konzultacije o prijedlogu kandidature uključile široki krug javnosti. U prijavnoj knjizi grafički je prikazan raspon lokalnih kulturnih djelatnika i umjetnika koji su uključeni u diskusije o EPK i svojim prijedlozima utjecali na koncepciju programa. Očekivanja su ispunjena i time što se poseban naglasak stavlja na pitanje kako doći do građana koji nisu obično uključeni u kulturne aktivnosti.
U cjelini, povjerenstvo cijeni autentičnost predloženog riječkog programa i smatra da prijavna knjiga sadrži kvalitetne prijedloge koje je moguće razvijati. Jasno progresivno razmišljanje i slika grada “otvorenog različitostima” mogla bi biti dobrodošla i za druge europske gradove.
Europska dimenzija projekta generalna je slabost svih gradova kandidata. Nema niti jednoga grada koji je ostao pošteđen takve primjedbe. Da bi se u tom smislu poboljšali, trebaju dodatno poraditi na međunarodnom umrežavanju unutar i izvan granica EU, kao i povezivanju s irskim gradovima kandidatima.
Uz to, kandidati moraju uvjeriti povjerenstvo da imaju programe, s jedne strane dovoljno jake da privuku europsku publiku, a s druge takve da domaćem stanovništvu osvijeste europsku kulturnu različitost. Također, treba pružiti uvjerljive dokaze da će EPK programi imati jasnu prepoznatljivost i dodatnu privlačnost u odnosu na postojeću kulturnu i turističku ponudu, koja ih ne smije zasjeniti.
Iako je inicijalni rok bio prosinac 2015. godine, Europska komisija je, u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske donijela odluku o produljenju roka za predaju kandidacijske knjige. Novi rok za predaju je 10. veljače 2016. godine, a on je određen nakon što su predstavnici gradova kandidata uputili zajedničko pismo i održali sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture.
