Group 42 CopyGroup 35Group 42Group 42 Copy 3Group 34Group 42 Copy 2
Dopolavoro, Vijesti

Igor Eškinja u DeltaLabu predstavlja instalaciju “Sanjaju li biljke sutrašnjicu”

Riječki umjetnik svjetskog glasa na izložbi u DeltaLabu predstavlja uzorke biljaka iz napuštenih riječkih riječkih industrijskih prostora transformiranih u dizajn tapeta.

Instalacija Igora Eškinje, “Sanjaju li biljke sutrašnjicu?”, bit će postavljena u prostoru DeltaLaba od 25. lipnja do 24. srpnja, u okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Riječki umjetnik svjetskog glasa, Igor Eškinja, rad na svojoj instalaciji započeo je pitanjem koji biljni život nastanjuje industrijske prostore na Mlaki, Brajdici, Marganovu i Delti.

Biljke koje nastanjuju prazne prostore nekada velike riječke industrije nisu iste kao one koje nalazimo  na livadama i u šumama u okolici grada. Često ih ne možemo klasificirati u vrste, razrede i skupine:  nama su to nepoznate biljke od kojih nemamo koristi i koje nazivamo korovom. Pritom se metafora  korova može protegnuti i na same napuštene prostore koji više nemaju frakciju i kategoriju u koju ih  možemo smjestiti, prema kojima ne možemo izgraditi odnos jer ih zapravo ni ne poznajemo.

Umjetnik je u trogodišnjem procesu rada na izložbi surađivao s biolozima iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Željkom Modrić Surinom i Boštjanom Surinom, s kojima je obilazio prostore nekadašnjih tvornica, skladišta i lučkih pristaništa koji su omogućili razvoj Rijeke i oblikovali je u urbani okoliš kakav  danas poznajemo. Biljke koje su tamo pronašli u velikoj mjeri ne predstavljaju autohtonu floru, već  se radi o migrantima s Bliskog Istoka, azijskih stopa, japanskih otoka ili atlantskih obala Sjeverne  Amerike. Kao što su stanovnici Rijeke u velikoj mjeri potomci radnika koji su u novoizgrađene  industrijske hale nekada pristizali iz raznih dijelova Hrvatske i Jugoslavije, i ove su biljke u njima  pronašle svoj dom uslijed migracije njihovih predaka.

Uzorke biljaka iz napuštenih riječkih industrijskih prostora umjetnik je transformirao u dizajnerske uzorke, predstavljajući ih u formi zidnih tapeta oblik ukrašavanja interijera koji je u 19. stoljeću bio izuzeto izražen. lako su se nalazile uglavnom u građanskim zgradama, tapete su se također mogle  pronaći u radničkim i seoskim kućama, a uzorci biljaka na njima uglavnom su predstavljali bogatstvo  koje dolazi iz dalekog i egzotičnog svijeta. Preuzimanjem ovog neobičnog medija, ulogu tog  reprezentativnog biljnog svijeta Eškinja subverzivno daje korovu, pričajući priču o biljkama kojima  je u prostoru stvorenom ljudskom rukom upravo odsutnost čovjeka omogućila život.

Na izložbi će se moći pogledati šest tapeta sa šest uzoraka, od kojih svaki pripada jednom dijelu grada i sastavljen je od dijela uzoraka biljaka koje na tom mjestu rastu. Radi se o dijelovima grada koji su u jednom trenutku potpuno urbanizirani ili su umjetno napravljeni, ljudskoj intervenciji u prostoru koji je nakon toga poslužio kao platforma na kojoj se taj živi svijet naseljava – Igor Eškinja.

U ime udruge Drugo more i programskog pravca Dopolavoro, Davor Mišković istaknuo je kako industrijsku baštinu uvijek promatramo kroz povijesni ili ekonomski kontekst.

Igor je uveo drugo očište, biljni život koji je nestrukturiran ljudskom djelatnošću i na taj način ga je stavio u prvi plan. Bogatstvo tog života je zaista iznimka te razmišljamo da s ovim projektom idemo dalje“, istaknuo je Mišković.

Tijekom izložbe bit će organizirana dva razgovara – s Eškinjom na temu tapeta kao umjetničke forme, a drugi s botaničarem Boštjanom Surinom o biljnom svijetu u Rijeci.

Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar izrazio je zadovoljstvo što se projekt Europske prijestolnice kulture nastavlja dalje i omogućuje riječkim umjetnicima predstavljanje svog rada, pa tako i ambiciozne izložbe Igora Eškinje.

Izložba u prostorima DeltaLaba (Delta 5) otvorit će se u četvrtak, 25. lipnja u 20 sati. Bit će otvorena do 24. srpnja, radnim danima od 17 do 21 sat, uz mogućnost dogovora drugih termina uz prethodnu najavu. Ulaz je slobodan.

 

MojaRijeka.hr