U Palači šećera postavljena je izložba „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“. Otvorenju izložbe nazočili su gradonačelnik Vojko Obersnel, veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Nj.E. Dr. Josef Markus Wuketich, Stephanie Karner, direktorica Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu i Irena Kregar Šegota direktorica Rijeka 2020.
Izložba je pripremana nekoliko godina i jedan je od vrhunaca projekta Rijeka EPK 2020. Njezina je autorica Deborah Pustišek Antić. U fokusu izložbe su originalne slike Gustava i Ernsta Klimta te njihova prijatelja Franza Matscha, nastale da bi se ukrasilo interijer riječkog kazališta u danima njegova otvaranja 1885. godine.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović naglasio je kako riječka izložba nije postavljena u onom obimu u kojem je bila predviđena sa znatno više djela koji su trebali biti posuđeni kod partnera u Austriji i Rumunjskoj, ponajprije zbog pandemije korona virusa koji je ionako utjecao na realizaciju cjelokupnog projekta EPK 2020.
No riječke slike braće Klimt i Franza Matscha su zahvaljujući izložbi detaljno restaurirane, a izložbu prati i katalog s tekstovima 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja djela Gustava Klimta. Naglasak je na njegovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima slikarskih početaka Gustava Klimta na autorski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode i smatra se jednim od najrevolucionarnijih u povijesti umjetnosti. Izdanje nudi priču o Klimtu na 235 stranica, bogato je ilustrirano i pojavljuje su dvije jezične varijante, hrvatskoj i engleskoj.
Slikovni prilozi ne donose prikaze samo riječkih slika već ujedno djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na stilski razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su u 19. stoljeću ukrasili svod riječkoga kazališta.
Dubrović je zahvalio svim institucijama koje su potpomogle održavanje ove jedinstvene izložbe; Ministarstvu kulture, Austrijskom kulturnom forumu i Gradu Rijeci, kao i svojim suradnicima koji su pripremili i postavili izložbu.
Prigodne riječi uputila je i Irena Kregar Šegota direktorica Rijeka 2020 stavljajući izložbu u kontekst promocije naših kulturnih veza sa Europom kao nasljeđa EPK 2020.
Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Nj.E. Dr. Josef Markus Wuketich je kazao kako je Gustav Klimt jedan od najznačajnijih predstavnika austrijskog slikarstva onog doba, a riječka izložba je hvale vrijedna prilika za predstavljanje umjetničke suradnje triju autora, braće Klimt i Franza Matscha.
Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Nj.E. Dr. Josef Markus Wuketich
Da nije bilo projekta EPK 2020, ne bi bilo niti ove izložbe, kao što vjerojatno ne bi bilo niti ovako uređenog Muzeja Grada Rijeke, Dječje kuće, MMSU i u dogledno vrijeme nove Knjižnice na prostoru Benčića.To je samo jedan segment nasljeđa EPK 2020. U relativno kratkom vremenu napravljen je veliki financijski i kreativni napor, a ova izložba je svojevrsna priča kako je Rijeka kulturno središte, kakva bila i prije 130 pa i više godina kada je građeno naše Kazalište, rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel.
Slike su na izložbi postavljene tako da prizivaju kazališno ozračje, čime je naglašena njihova glamurozna sastavnica. I ona jučerašnja, kada su bivale instalirane na svod spektakularnoga kazališnog zdanja s arhitektonskim potpisom bečkog ateljea Fellner & Helmer. I ona današnja, s obzirom da se slike mogu prvi put nakon proteklih 136 godina vidjeti s publici „normalne“ udaljenosti, dakle pred sobom, u razini očiju. Posljednji put je to bilo moguće na izložbi organiziranoj u Beču 1885. godine. Slikama u Palači šećera društvo danas čine multimedijske, interaktivne projekcije s radovima Gustava Klimta iz njegove kasnije, recimo to tako, postriječke faze. Riječ je o snimkama djela koja se čuvaju u austrijskim i rumunjskim muzejima.
Jedna interaktivna projekcija namijenjena je mlađoj publici. Smještena je u svojevrsnoj tamnoj sobi u kojoj se prikazuju Klimtovi crteži. Projekcija povezuje Klimtove kazališne slike, uključujući studije i crteže za pojedine riječke slike, s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom. Druga donosi kontrapunkt mladenačkom javnom opusu govoreći o slikarevoj kasnijoj stvaralačkoj fazi. Tu se može vidjeti niz erotskih crteža kojima je dodatno zagolicao zanimanje suvremenika za svoj rad. Posjetitelj ulaskom u sobu i sam postaje dio crteža i može pokretima crtati svoj crtež unutar projecirane slike.
