U Art-kinu održana je prva javna rasprava o prijedlogu koncepta kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Na javnoj raspravi o prijedlogu koncepta govorili su članovi radne skupine Ingeborg Fulepp, Kristian Benić, Slaven Tolj, Ivan Šarar i Irena Kregar Šegota.
Kristian Benić je na samom početku istaknuo da svaki diskurs zvuči populistički i demagoški, te često demotivira stvaraoce. No ipak može generirati dobru energiju i svi mogu naći svoj pravac izražavanja. Kultura u antropološkom smislu, kao i ovaj prijedlog koncepta, obuhvaća sve pore zajednice na isključivo umjetničke programe. Slaven Tolj naglasio je da je važna odrednica ovog projekta, participacija, dodavši kako ona mora postati važna.
Svoje prijedlog dao je Marin Lukanović, a to je pojam i tema “granice”. Osim povijesne činjenice, smatra da su granice zanimljiva tema, od same činjenice da je Hrvatska na rubu Europe do promišljanja o tome na koji se način odnosimo prema onima koji su izvan tih granica.
Krešimir Špralja (profesor OŠ Podmurvice) kazao je da teme granica i manjine možemo spojiti mostom. Most kao metafora premošćivanja netrpeljivosti i netolerancije. Simbolički smo grad velikih mostova, smatra Špralja, a manjak resursa premostit ćemo važnim aktivnostima u osnovnim školama, u kojima se već sada provodi edukacija o toleranciji. Šura Dumanić, istaknula je da je povijesna komponenta sve četiri teme izrazito važna, ali smatra da je teško uklopiva, no ipak se ne bi trebali bojati svoje burne prošlosti. Naglasila je da se svi osjećamo kao manjina, pa opet i i dalje smo svi važni.
Ispred Pomorskog i povijesnog muzeja govorio je Ivo Mileusnić i kazao da je 2020. obljetnica odlaska D’Annunzija, a to je prilika da se bavimo i težim temama. Ova tema je bila tabu, a bilo bi dobro da konačno prestanemo s tabu temama. Također dao je primjedbu na slogan, te kazao da je već postojeći natpis sa riječkog grba Identificienter, dostojan kandidature. S njim se složio i Krešo Špralja koji smatra da postojeći natpis lijepo opisuje Rijeku i njezine građane. Na temu D’Annunzija nadovezala se Vesna Rutar i kazala da bi trebalo snimiti dokumentarac s Maks Pečom, koji je bio graditelj mostova, i koji je bio živ za vrijeme D’Annunzija.
Slaven Tolj se složio da kroz kandidaturu treba pokazati i svoje loše strane. Da bi se stvari promijenile moraju se početi osvješćivati negativne strane. Raditi na suživotu različitosti, više komunicirati i rješavati probleme.
Tatjana Udović, smatra da bi u temelj koncepta trebalo uvesti i tradiciju, maškare, zvončare, čakavštinu i riječki izričaj te istaknuti istarsku ljestvicu, tarantele, kanat na tanko i na debelo. Gordana Forčić (udruga Smart) smatra da je važno staviti naglasak na industriju. Ona joj je prva asocijacija na Rijeku. Industrijska baština i razvoj preduvjet su svim ostalim temama. Damir Batarelo i Nezir Likaj postavili su pitanje o povezivanju i uključivanju manjina, te na koji način će se ta tema moderirati i razvijati.
Prije završne izrade koncepta i prijavnice Grada Rijeke za EPK 2020. održat će se niz javnih rasprava i radionica, a u tijeku je i e-konzultacija o konceptu kandidature kojoj se može pristupiti preko web stranica Grada Rijeke. Konzultacije će biti na stranicama do 18. srpnja, a po završetku rasprave i e-konzultacije, prema pristiglim prijedlozima i komentarima šire javnosti, utvrdit će se finalni Koncept kandidature temeljem kojeg će Rijeka ispuniti prijavnicu za EPK.
(V.T.)
