Kratke priče renomiranih umjetnika pisane riječi u izvođenju mladih riječkih glumaca, glazbeni sastav Marinada i još mnogo toga – u subotu navečer u prostoru Riječke ribarnice.
Zbornik kratkih priča, Autorske bure, nastao u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, bit će predstavljen u subotu, 12.10. u 19.30 sati, na neobičnoj lokaciji, posve neočekivanoj za književno događanje – Riječkoj ribarnici.
Ovaj je zbornik, koji okuplja priče šesnaest renomiranih književnika i književnica, sastavni dio programske cjeline Lungomare Art, koja u sklopu EPK projekta donosi trajnu vrijednost prisutnu u skulpturama i instalacijama koje se postavljaju na 10 različitih lokacija diljem Kvarnera, te u književnim proznim tekstovima umjetnika koji su svoju spisateljsku inspiraciju crpili također u mjestima na Kvarneru.
Odabrani autori i autorice, od ožujka do svibnja 2018. godine boravili su u periodu od mjesec dana u različitim mjestima duž kvarnerske obale i na otocima, otkrivajući i inspirirajući se znamenitostima ovoga kraja. Njihovi prozni tekstovi su pisani bosanskim, hrvatskim, srpskim i crnogorskim jezicima, tzv. „bhsc“ jezicima i inspirirani su lokacijama na kojima su autori boravili. Selektorica programa bila je spisateljica Željka Horvat Čeč, a autori i autorice birani su mišlju na sintagmu „luka različitosti“, koja predstavlja Rijeku – Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Zbornik „Autorske bure“ objavljuje se u izdanju RIJEKE 2020 i V.B.Z.-a te u dizajnu Studija Sonda, a pod uredništvom Krune Lokotara.
U okviru subotnje promocije, u prostoru riječke Ribarnice, dijelove priča iz zbornika interpretirat će mladi riječki glumci- studenti i studentice studija Glume i medija, Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, a u programu promocije sudjelovat će i glazbeni sastav Marinada te VJ OBLIK 3 (Damjan Šporčić).
Ulaz na ovu posebnu književnu večer, odnosno glazbeno-scensko događanje u prostoru ribarnice, slobodan je za sve posjetitelje.
Kako je rečeno da na današnjoj konferenciji za medije
Prostor riječke ribarnice odabran je za promociju Autorskih bura jer i sam predstavlja svojevrsnu atrakciju, a kao ogledalo grada, ribarnica je i mjesto komunikacije, razmjene dojmova i osjećaja te miješanja kultura.
Upravo je prostor ribarnice poslužio i kao inspiracija za jednu od priča koje se nalaze u zborniku Autorske bure.
Jedinstvene kvarnerske lokacije kao nadahnuće piscima i spisateljicama Autorskih bura
U Autorskim burama sudjelovali su regionalni pisci i spisateljice, stvorivši kratke prozne tekstove inspirirane lokacijama diljem Kvarnera.
Riječka ribarnica inspirirala je Faruka Šehića za priču Katedrala od riblje krljušti, Dorta Jagić u Voloskom je stvorila Tajnu crnog notesa, a Šumu pored mora Milena Benini je osmišljavala u Mošćeničkoj Dragi. Vladimir Arsentijević riječkim se plažama inspirirao za svoju priču Duhovi mjesta, Remont ljudskih sudbina ispisan je u Kostreni iz pera Lejle Kalamujić, Nora Verde priču Ajkula stvorila je u Bakru, a nešto malo dalje, u Crikvenici je Robert Perišić napisao priču Pozdravi cara!
Enver Krivac se uputio u Zebar gdje je nastala njegova priča U Fordu, Baška je Edi Popoviću poslužila kao inspiracija za priču April u Bašćanskoj dolini, dok je Asja Bakić boravila na susjednom otoku Rabu, točnije u Loparu i od tamo nam stiže njezina priča Sezona. I Damir Karakaš je boravio na otoku, u gradu Cresu nastala je njegova priča More, dok je Tea Tulić u Malom Lošinju napisala Damu iz Čikata.
Još jedna priča s otoka dolazi iz pera Bekima Sejranovića koji je za vrijeme boravka na otoku Susku napisao Miss Misery. Olja Savičević Ivančević priču Tramuntana napisala je za vrijeme svog boravka u Filozićima, Zoran Žmirić je u Lovranu napisao Titraj plave boje, dok je Opatijski lungomare inspirirao Josipa Novakovića za njegov Okus mora.
Prirodna povezanost kvarnerskih mjesta pretočena u povezanost kulturom i umjetnošću
Programski pravac Lungomare Art bazira se na prirodnoj povezanosti obalnih mjesta i otoka kvarnerskog zaljeva, koja se širi i na povezanost kulturom i umjetničkim izrazom.
Osim nedavno predstavljenih 11 trajnih skulptura na 10 lokacija koje će biti postavljene u 2020. godini, i umjetnika koji se bave oblikovanjem skulptura, ovaj je EPK program okupio i umjetnike lijepe riječi, spisatelje i spisateljice, pa u zborniku koji se u subotu predstavlja javnosti, u nasljeđe budućim generacijama donosi priče posvećene ljudima i mjestima Kvarnera. Male zajednice ovime postaju vidljive na kulturnoj mapi Europe i Hrvatske, identificirane i zapažene, a svi budući posjeti ovim lokacijama dobivaju jednu novu, do sad nepostojeću dimenziju.
U ovom su kontekstu o programskom pravcu Lungomare Art i zborniku Autorske bure danas na predstavljanju medijima govorili pročelnik riječkog Odjela za kulturu Ivan Šarar i pročelnica Odjela za kulturu sport i tehničku kulturu PGŽ Sonja Šišić te naveli da u ovom projektu lokalne priče o baštini i sadašnjem trenutku koje u svoje skulpture pretaču hrvatski, europski i svjetski umjetnici, kao i priče ispričane književnim izrazom, postaju dio europskog kulturnog i umjetničkog nasljeđa, ali i više od toga – one ukazuju na povijesnu i suvremenu pripadnost Hrvatske europskom kulturnom krugu.
“Važnost književnosti koja će nastati u kontekstu Europske prijestolnice kulture, pa tako i ovaj projekt Autorske bure važan je između ostaloga i iz razloga što će nastaviti živjeti puno duže od same 2020. godine, ali i stoga što nije vezan konkretno uz dolazak posjetitelja u Rijeku, već se može konzumirati bilo kada i bilo gdje i to je njegova trajna vrijednost. Veseli me i to što su na ovaj način naša mjesta koja nisu toliko turistički uobičajena došla u središte pozornosti. S obzirom na reputaciju autora koji su sudjelovali u projektu, vjerujem kako će većina napisanih priča čitateljima otkriti jedan novi sloj lokalnih zajednica”, istaknuo je pročelnik Šarar.
Sonja Šišić dodala je kako je veseli što je projekt Autorske bure u središte pozornosti stavio upravo manja mjesta naše županije.
“Vjerujem kako će ih priče iz zbornika dovesti u središte kulturne pozornosti na široj europskoj karti, jer iako se radi o manjim mjestima, ona itekako imaju brojne priče za ispričati. Drago mi je što Primorsko-goranska županija ima čast dati potporu upravo ovom programu Lungomare art koji za cilj ima širenje aktivnosti Europske prijestolnice kulture diljem naše županije i vjerujem kako je prirodna i kulturna raznolikost koju posjedujemo bila iznimna inspiracija za sve nastale priče”.
Više o samim autorima, obrađenim lokacijama te načinu na koji je ovaj zbornik nastao govorila je voditeljica programskog pravca Lungomare Art Iva Kelentrić. Istaknula je kako će se zbornik Autorske bure otisnuti u dvije verzije, u luksuznom te u komercijalnom izdanju i bit će, osim na samom predstavljanju u Riječkoj ribarnici, od sljedećeg tjedna dostupan u V.B.Z.-ovim knjižarama. Dodala je i kako je u planu zbornik prevesti na engleski jezik te napraviti verziju za slabovidne osobe.
Ujedno se na podršci zahvalila i partnerima koji su pomogli u realizaciji događanja predstavljanja zbornika u Riječkoj ribarnici, a to su Rijeka Plus d.o.o., Udruga vinara, vinogradara i voćara Srdoči, TAIYO Sushi Restaurant i King’s Caffé Food pub.
Skulpture koje se duž kvarnerske obale i na otocima postavljaju u 2020.
Podsjećamo, osim zbornika priča, Autorske bure, te autora i autorica s književne scene koji tematiziraju Riječku ribarnicu i riječke plaže, Volosko, Mošćeničku Dragu, Kostrenu, Bakar, Crikvenicu, Zebar, Bašku, Lopar, Filoziće, Cres, Mali Lošinj, Susak, Lovran i Opatiju, u programu Europske prijestolnice kulture hrvatski, europski i svjetski umjetnici i umjetnice postavljaju trajne skulpture koje se također dotiču lokalnih zajednica i tema.
U Brseču umjetnica Sofie Thoesen povezuje praznu školu i park kraj boćališta te stvara kamenu skulpturu s tekstovima, koja može služiti i kao mjesto okupljanja. U Lovranskoj Dragi, uz stazu Medveja – Vojak, kod starog mlina, umjetnik Davor Sanvincenti stvara paviljon od drva maruna i kamena, mjesto odmora i okrijepe te učenja o specifičnostima ovog kraja. U Voloskom umjetnici Jiří Kovanda i Nika Laginja stvaraju dvije skulpture – jednu pod morem, drugu iznad mora, koje govore o prirodi, čovjekovom odnosu prema prirodi i ekologiji. U Riječkoj ribarnici umjetnik Pavel Mrkus postavlja audio-vizualnu skulpturu kojom obogaćuje sadašnji izgled ove neobične i vrijedne riječke zgrade. Na plaži Grčevo na riječkim Pećinama umjetnik Igor Eškinja sa studentima Akademije primjenjenih umjetnosti u Rijeci stvara Balthazargradsko kupalište inspirirano svima dragim likom iz crtića. U Kostreni, jedan od najpriznatijih umjetničko-dizajnerskih kolektiva u regiji, Numen/For Use, dizajnira opremu za plažu Svežanj, koja će se ondje trajno postaviti te dodatno uljepšava plažu. U Crikvenici umjetnici Ilona Nemeth i Marian Ravasz postavljaju betonsku skulpturu posvećenu crikveničkom gostoprimstvu i radu žena u proizvodnji i razmijeni soli. U Loparu umjetnica Harumi Yukutake izrađuje skulpturu od lokalnih materijala, pa i rapskog kamena, inspirirana lokalnim motivima iz prirode. U Baški, u mjestu Ljubimer iznad Vele plaže, umjetnici Smiljan Radić i Marcela Correa rade skulpturu koja će se saživjeti s postojećim fascinantnim sustavom zidova koji su nekada služili za okupljanje ovaca. Na Malom Lošinju u neposrednoj blizini Muzeja Apoksiomena, jedan od vodećih britanskih suvremenih umjetnika, Liam Gillick, gradi skulpturu kojom dovodi u odnos tradiciju turizma i brodogradnje te pomorsku tradiciju.
