Izložba, koju je uz sudjelovanje više od 40 povjesničara iz 18 zemalja pripremila Europska mreža sjećanje i solidarnost, pripovijeda jedinstvenu priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe. Prikazane su brojne promjene do kojih je došlo u razdoblju 1918. – 1923. u različitim sferama života i na različitim razinama: u politici, ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i svakodnevnom životu. Izložba tako naglašava utjecaj tih promjena na budućnost kontinenta, uključujući i aktualne međunarodne odnose te suvremenu kulturu sjećanja u različitim zemljama uzimajući u obzir i hrvatsko gledište. Dosad je izložba prikazana u devet gradova: Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Verdunu (Francuska), Berlinu i Weimaru (Njemačka), Pragu (Češka), Bratislavi (Slovačka), Wrocławu, Krakovu i Varšavi (Poljska).
Neki od najuglednijih istraživača povijesti dvadesetog stoljeća surađivali su u pripremi izložbe. Jedan od njih je prof. dr. Jay Winter sa Sveučilišta Yale (SAD), koji ističe jedinstven karakter izložbe:
Nitko dosad na ovakav način nije iznio priču o Novoj Europi koja je bila rođena na ruševinama rata 1914. – 1918. Predstavljamo izvještaj, koji obiluje vizualnim i dokumentarnim materijalima, o preokretima koji su oblikovali svijet u kojem živimo.
Prof. dr. Jan Rydel, koordinator u Europskoj mreži sjećanje i solidarnost, dodaje:
Želimo pokazati kako se posljedice nekih pojava od prije 100 godina mogu osjetiti i dan- danas. Prikazujući različita tumačenja procesa koji su se odvili u našoj regiji nakon Velikog rata možemo predočiti i razne osjetljive teme iz perspektive pojedinih naroda te raznolikost pogleda na ratni sukob prisutnih u kolektivnom pamćenju.
Prof dr. Vjeran Pavlaković, stručni konzultant te autor dijela izložbe koji prikazuje prošlost Hrvatske i grada Rijeke, na sljedeći način objašnjava hrvatski kontekst:
Kao posljedica aneksije grada koju je izvršio revolucionar i pjesnik Gabriele D’Annunzio te uslijed podjele provedene prema Rapalskom ugovoru, Rijeka je postala glavno političko pitanje na Jadranu koje je desetljećima utjecalo na talijansko-jugoslavenske odnose. Granica na Rječini nije označavala samo političku podjelu između Rijeke i Sušaka, nego i podijeljen simbolički krajolik. Nakon uspostave granice, Italija i Kraljevina SHS pokrenule su niz spomeničkih i arhitektonskih intervencija s ciljem utvrđivanja suprotstavljenih identiteta.
Izložba ima oblik bijelo-srebrnog kockastog paviljona koji se ističe po originalnoj konstrukciji. Sastoji se od više od 200 materijala iz arhivske građe – fotografija, preslika dokumenata i filmova. Sadržaj je prikazan u obliku tekstova, pokretnih slika te interaktivnih izložaka smještenih kako unutar paviljona, tako i na njegovim vanjskim zidovima. Dio izložbe sačinjavaju i pozadinski zvukovi iz tog doba. Povijesni dokumenti i osobna sjećanja stvaraju priču o teškim počecima Nove Europe te nasljeđu koje i dan- danas utječe na njezine stanovnike, unatoč činejnici da je Veliki rat završio prije sto godina.
Više informacija o izložbi, stručnjacima koji su sudjelovali u izradi i međunarodnom putu izložbe možete pronaći ovdje: www.enrs.eu/afterthegreatwar.
