U Gradskoj vijećnici grada Rijeke održan je okrugli stol naziva „Uloga lokalne samouprave u suzbijanju diskriminacije i promicanju jednakosti“.

Događaj sa dva prigodna panela organizirao je Ured pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske povodom današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, s ciljem približavanja načina na koji gradovi i općine mogu aktivno provoditi politike suzbijanja diskriminacije, predstavljanja primjera dobre prakse i razmjene iskustava među jedinicama lokalne samouprave.

Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice, u svojem je uvodnom obraćanju navela kako su vrijednosti jednakosti i suzbijanja diskriminacije kao dio korpusa ljudskih prava, najviših deklaracija i zakonskih propisa često neprisutne u odlukama na lokalnoj razini, onima koje neposredno oblikuju svakodnevni život svakog čovjeka pri korištenju usluga kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb i komunalne usluge. Navodeći kako bi uz pasivno provođenje antidiskriminacijskih politika, gradovi i općine morale i aktivno ukazivati na probleme i davati prijedloge njihovih rješenja, Šimonović Einwalter naglasila je kako je nedavna evaluacija projekta „Gradovi za jednakost“ Grad Rijeku istaknula kao primjer istaknute prakse u području jednakosti za njen program Građanskog odgoja i obrazovanja.

Okruglom stolu prisustvovao je i zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović koji je izdvojio kako se program Građanskog odgoja i obrazovanja temelji na promicanju ljudskih prava i anti-diskriminaciji, dodavši kako su njegovu kvalitetnu praksu prepoznali i ostali gradovi i županije u Hrvatskoj, uključujući Krapinsko-zagorsku županiju s kojom je ovog tjedna potpisan sporazum. Filipović je podsjetio na porazne rezultate istraživanja vezana uz promicanje ljudskih prava te se osvrnuo na porast trenda narušavanja društvenih odnosa, navevši kako Grad Rijeka ovaj problem rješava kroz proces decentralizacije odlučivanja i uključivanja građana u društvenu participaciju u čemu je prepoznata kao lider u Hrvatskoj. „Među ostalim aktivnostima, Rijeka se priključila Mreži gradova i civilnoga društva za suzbijanje rasizma i diskriminacije, a možemo se pohvaliti i projektom Rinkluzija kojim učenicima s teškoćama omogućavamo rad s osobnim asistentima u nastavi. Upravo ove vrijednosti tolerancije i multikulturalnosti koje njegujemo u našem gradu bile su jedni od razloga zbog kojih smo odabrani kao Europska prijestolnice kulture u 2020. godini“, zaključio je Filipović.

Na prvom panelu o važnosti uloge lokalne samouprave u suzbijanju diskriminacije i promicanju jednakosti sudjelovali su Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci, Ivan Buljan iz Kuće ljudskih prava, Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina i predstavnik Hrvatske Udruge gradova.

Također, održana je i panel rasprava o praktičnim primjerima promicanja ljudskih prava u svakodnevnom radu na kojoj su govorile Iva Sišul Brdar, savjetnica pučke pravobraniteljice za zaštitu ljudskih prava, Federika Mohorović Čekada, zamjenica gradonačelnika Labina, Kornelija Marošević, pomoćnica pročelnika za društvene djelatnosti Grada Kutine, Lela Vujanić, glavna voditeljica programa Kuhinja različitosti Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture te Tina Kovačić, koordinatorica programa i voditeljica ureda SOS Rijeka.