U sklopu programskog pravca 27 susjedstava Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u utorak, 19. siječnja, otvorena je izložba „Riječka pisana baština u 19. stoljeću“. Na deset vanjskih postamenata koji su postavljeni na šetnici prema zgradi STEPRI izložba kroz bogatu slikovnu dokumentaciju prikazuje povijest tiskarstva u Rijeci u 19. stoljeću stavljajući naglasak na hrvatski tisak, ali prikazani su i isječci iz knjiga, novina, časopisa, proglasa i drugih tiskovina na talijanskom, mađarskom i njemačkom jeziku.
Kultura svakoga prostora ima svoje korijene u prošlome vremenu i treba je istražiti te u suvremenu kulturu uključiti one cjeline koje doprinose razvoju prostora u novim okolnostima. Kulturno nasljeđe nije samo spomenik prošlosti nego i aktivni čimbenik suvremene kulture. Identitet grada uvijek se čita i iz prošlosti i iz sadašnjosti.
Izložba riječke tiskane baštine iz 19. stoljeća pokazuje da je u tome vremenu Rijeka bila središte niza kulturnih aktivnosti i dio europskoga kulturnog prostora. Naš je grad predstavljen kao višejezična i višekulturna urbana cjelinu u 19. stoljeću, što se tradira do današnjega vremena.
Upravo slikovni materijal na izloženim plakatima najbolje pokazuje višejezičnost kao obilježje riječke kulture u 19. stoljeću, uz prateće tekstove na talijanskom, mađarskom i njemačkom na nekima od plakata, uz hrvatski i engleski na svima.
Otvorenju izložbe nazočile su rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, dekanica Filozofskog fakulteta Ines Srdoč-Konestra, voditeljica Kampus Kreativnog tima Rajka Jurdana Šepić i autorica izložbe Diana Stolac s riječkog Filozofskog fakulteta.
Prilikom pripremanja izložba Stolac je surađivala s Corinnom Gerbaz-Giuliano, Boranom Morić-Mohorovičić, Kristianom Novakom i Anastazijom Vlastelić s riječkog Filozofskog fakulteta, Sanjom Holjevac i Ninom Spicijarić Paškvan iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Sanjom Kosić i Leom Lazzarich iz Sveučilišne knjižnice Rijeka, te doktorandicama Matejom Fumić Bistre i Petrom Radošević.
Izložba na Kampusu ostaje otvorena do 11. veljače 2021.
