Na temelju Koncepta kandidature Rijeka će se prijaviti na Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu u RH koji je Ministarstvo kulture RH objavilo 11. lipnja 2014. godine. Rok za podnošenje prijava je travanj 2015. godine.
Grad Rijeka intenzivno radi na kandidaturi za EPK pa je tako, među ostalim, još prije nekoliko mjeseci oformljena radna skupina za izradu koncepta kandidature i već dva dana nakon objave poziva od strane Ministarstva, Grad Rijeka predstavlja prijedlog koncepta svoje kandidature i stavlja ga na javnu raspravu odnosno e-konzultaciju kako bi se prije samog podnošenja prijava sa širom javnošću raspravile i utvrdile specifične točke koje pripadaju osnovnim temama koncepta riječke kandidature.
E-konzultacija s građanima otvorit će se idući tjedan i trajat će mjesec dana, a u tom razdoblju provest će se i javna rasprava uz predstavljanje prijedloga Koncepta.
Po završetku rasprave i e-konzultacije, prema pristiglim prijedlozima i komentarima šire javnosti, utvrdit će se finalni Koncept kandidature temeljem kojeg će Rijeka ispuniti prijavnicu za EPK.
Prijedlog koncepta kandidature izradio je tim stručnjaka koji čine Idis Turato, Marin Blažević, Mani Gotovac, Slaven Tolj, Ingeborg Fulepp, Oliver Frljić i Kristian Benić. Sam Koncept temelji se na četiri ključne odrednice: rad, manjine, voda, luka koje predstavljaju vrijednosti duboko utkane u povijesni identitet Rijeke. U njima se istovremeno zrcale i temelji Europske unije: multikulturalnost, raznolikost, tolerantnost, otvorenost za dijalog i suradnju.
Hrvatska i Irska su zemlje čiji će gradovi 2020. godine postati Europske prijestolnice kulture. Stoga je Odjel za kulturu Grada Rijeke uvrstio kandidaturu Rijeke za EPK 2020. godine, kao jedan od najvažnijih strateških projekata, u Strategiju kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. Potom je i Gradsko Vijeće Grada Rijeke usvojilo Prijedlog odluke o isticanju kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Kandidatura je uvrštena i u Strategiju razvoja Rijeke do 2020.
Do sada je Grad Rijeka proveo niz aktivnosti vezanih uz projekt kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, među ostalim pokrenuta je i web stranica projekta http://www.rijekaepk.eu/ na kojoj se mogu pronaći i sve vijesti o spomenutim aktivnostima.
Grad Rijeka pregovara i s desetak europskih gradova o različitim oblicima partnerstva, a održani su konzultativni sastanci s bivšim gradovima prijestolnicama kulture (Maribor, Pečuh, Graz, Liverpool, Linz, Cork, Marseille), gradovima koji su proglašeni prijestolnicama u narednom razdoblju (Leeuwarden, Plzen, Valletta) te gradovima kandidatima (Limerick, Galway, Lecce).
Za pripremu kandidature u proračunu za 2014. godinu osigurano je 460 tisuća kuna.
Što se tiče investiranja u velike kapitalne projekte, Rijeka će se u prvom redu koncentrirati na obnovu bivšeg kompleksa tvornice “Benčić”, koji treba postati nova gradska kulturna četvrt, s više ustanova u kulturi i brojnim hibridnim sadržajima. U bivšem tvorničkom kompleksu bit će, među ostalim, nova Gradska knjižnica i novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Muzej grada Rijeke.
U pripremi je prijava projekta revitalizacije kompleksa Benčić za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova EU.
Ideju o uspostavi projekta i naslova “Europska prijestolnica kulture” pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Godine 1985. Atena je s izuzetnim uspjehom postala prva Europska prijestolnica kulture. Od 2011. godine dva grada iz zemalja članica Europske unije svake godine nose titulu Europske prijestolnice kulture.
Cilj ovog projekta je istaknuti bogatstvo i raznovrsnost europskih kultura, slaviti kulturne veze koje povezuju Europljane, povezati stanovnike različitih europskih država, promovirati njihovu multikulturalnost i višejezičnost kao i uzajamno razumijevanje te potaknuti osjećaj pripadnosti europskom građanstvu. Sve studije pokazale su da je projekt Europske prijestolnice kulture izuzetna prilika za urbanu obnovu, kao i za poboljšanje imidža grada u očima njegovih stanovnika, povećanje vitalnosti kulturnog života grada, međunarodne vidljivosti grada i turističkih rezultata.
Gradovi koji su dosad ponijeli titulu Europske prijestolnice kulture bili su vrlo različiti, kako po veličini i značaju, tako i po temama koje su željeli istaknuti. Projekt Europske prijestolnice kulture provodili su glavni gradovi (Luxembourg, Vilnius, Tallinn), veliki bivši industrijski centri (Liverpool, Essen) i mali provincijski gradovi (Sibiu, Linz, Pecs, Košice).
Projekt Europske prijestolnice kulture zahtjevan je projekt u svakom pogledu, no sve dosadašnje analize govore o značajnim kulturnim, društvenim i gospodarskim rezultatima u gradovima Europskim prijestolnicama kulture.
Primjerice, Pecs je 2010. godine imao milijun posjetitelja kulturnih događanja; Luxembourg 2007. godine 3,3 milijuna posjetitelja; Essen 2010. godine – 10,5 milijuna posjetitelja i Istanbul 2010. godine 12 milijuna posjetitelja.
Natječaj za Europsku prijestolnicu kulture je otvoren samo gradovima. Gradovi kandidati mogu uključiti okolnu regiju ili regije, no kandidaturu podnose u svoje ime i naslov se dodjeljuje pojedinačnom gradu. Kandidatura se temelji na kulturnom programu u trajanju od 12 mjeseci s jakom europskom dimenzijom, a program je kreiran posebno za naslov Europske prijestolnice kulture. Isto tako, grad mora imati usvojenu strategiju kulturnog razvoja u trenutku podnošenja kandidature, a Rijeka je svoju donijela prošle godine.
Europska prijestolnica kulture 2020. službeno će biti proglašena 2016. godine.
Određeni grad izabire se za Europsku prijestolnicu kulture ne samo zbog onoga što on jest i kulturnih programa koje ima, već najviše na temelju plana i programa za godinu za koju se natječe.
Kandidiranje grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture dugoročni je projekt, a riječ je o javnom i inkluzivnom projektu što podrazumijeva javne rasprave i uključivanje svih dionika u kulturi u proces kandidiranja. Upravo zato prijedlog Koncepta postavlja se na javnu raspravu i o njemu se otvara e-konzultacija, oboje s ciljem produbljivanja ključne četiri teme samog Koncepta, odnosno dopunjavanja postojećih riječkih priča pod četiri glavne odrednice.
