U prostoru RiHuba (I. Grohovca 1a) u Rijeci, od 12. do 14. rujna održala se međunarodna konferencija Diversity Mixer u organizaciji Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture i Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Konferencija je okupila tridesetak domaćih i međunarodnih predavača iz područja kulture i kreativnih industrija koji su u svojim izlaganjima osnovnu temu različitosti obradili kroz teoriju, znanstvene istraživačke radove, stare i nove medije, glazbu, video igre i izvedbenu umjetnost.
Kakav utjecaj uloge u dramama i serijama imaju na generacije koje uz njih odrastaju? U kojem odnosu je kulturni i kreativni sadržaj sa spolom ili dobi djelatnika u kulturi? Što je stvarna različitost i je li moguće upravljati različitostima? Ova i mnoga druga pitanja bila su tema trodnevne međunarodne konferencije Diversity Mixer koja je okupila oko dvjestotinjak sudionika, mahom djelatnika kulturnih institucija, predstavnika kulturnih i kreativnih industrija, ali i studenata, radnika iz nevladinih organizacija, umjetnika, te osoba iz tijela javnih vlasti.
Prvi dan konferencije bio je svojevrsni teorijski uvod u temu te je započeo predavanjem Redistribucija i prepoznavanje: dvije osi kulturne politike? Milana Živkovića, bivšeg savjetnika Ministrice kulture Republike Hrvatske za medije nakon čega je uslijedila prezentacija istraživanja o strukturnim nejednakostima u kulturnim i kreativnim industrijama Marka Taylora, Sveučilišta u Sheffieldu (Panika! Klasa, ukus i nejednakosti u kreativnim industrijama) te Jake Primorac s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Tko nedostaje? O strukturnim nejednakostima u kulturnim i kreativnim industrijama). Poslijepodne je bilo rezervirano za dvije panel rasprave od kojih je prva Može li različitost uzdrmati glazbenu industriju? bila posvećena glazbi, odnosno, glazbenoj industriji. O trendovima različitosti u politikama glazbenih industrija u regiji i globalno, položaju glazbenica na regionalnoj sceni te uvjetima rada raspravljali su Ilija Milošević iz Universal Music Serbia, Antonela Marušić, freelance spisateljica i novinarka, te Luka Benčić, glazbenik i novinar. Nakon kratke pauze, uslijedio je panel Gradovi jednakosti o temi različitosti i jednakosti u kontekstu razvoja gradova uz paneliste Vojka Obersnela, Gradonačelnika Grada Rijeke, Ivane Popović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija i Mirjane Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Tako je Obersnel naglasio kako, govoreći o jednakosti na razini grada, govorimo od jednakosti pristupu obrazovnom sustavu, preko jednakosti u pristupu informacijama do jednakosti u mogućnosti bavljenja kulturom, čime se i projekt Europske prijestolnice kulture bavi, dok je Ivana Popović istaknula važnost uključivanja zajednice u kulturni život grada. Mirjana Matešić o jednakosti je govorila iz perspektive gospodarstva te istaknula novi europski trend istraživanja diskriminacije kojima se želi utjecati na pristranost poslodavaca prilikom selektiranja potencijalnih zaposlenika. Naime, rezultati su pokazali, da, iako imajući identične životopise, manjinske skupine (žene, pripadnici muslimanske vjeroispovijesti…), su već u startu zakinute na način da neće biti pozvani u daljnji selekcijski krug, što je poražavajuća činjenica.
Predavanja drugog dana konferencije bavila su se temom medija u kontekstu različitosti. Tako je Danica Ilić iz organizacije Ethical Journalism Network održala predavanje Različitost u medijima: između #hashtaga i BBC krimi drame čija je temeljna ideja bila pokazati kako ideja o tome da će digitalni mediji biti ti koji će srušiti stereotipe o manjinskim skupinama, a temu različitosti širiti javnom sferom, nije održiva budući jako mali broj već tih navedenih manjinskih skupina uopće ima pristup medijima, to jest, radi u novinarstvu. Uslijedilo je predavanje Alisse Quart, izvršne direktorice Economic Hardship Reporting Projecta i kolumnistice nekih od najznačajnijih novina poput The New York Times i The Guardian. Kroz svoje predavanje Kako u medije vratiti prekarne novinare i izvještavanje o nejednakostima Quart je dala osvrt na američko novinarstvo danas, istaknuvši važnost postojanja neprofitnog novinarskog sektora, u doba Trumpa i trenda prenošenja tzv. fake news, a ovim temama bavio se i panel Politike medija: Trump, Brexit i iznevjerena reprezentacija koji je uslijedio. Sudjelovali su Alissa Quart, Danica Ilić, te Milan Živković. Druga dva panela temu različitosti obradili su na primjeru kazališta, odnosno, gaming industrije. Tako su na panelu Čitanje kazališta koji je ujedno i autorski projekt – teatrološka tribina Srđana Sandića sudjelovale Olga Dimitrijević, freelance dramaturginja te dramaturginja Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i suosnivačica Petog ansambla, Nataša Antulov koje su govorile o tome kako temi različitosti pristupaju te kako je uključuju u ono čime se bave. Drugi dan konferencije završio je panel raspravom Razvojno okruženje, narativi i interakcija u gaming industriji koji se bavio gaming industrijom kao jednom od novih područja društvenog angažmana. Svoje viđenje ove zanimljive i nedovoljno propitane teme dali su kustos i teoretičar Srđan Laterza, Vedran Vivoda iz Udruge proizvođača igara PGŽ-a i istraživač David Rajlić.
Iščekivanim predavanjem Leva Manovicha započeo je treći, ujedno i zadnji dan konferencije Diversity Mixer. Jedan od vodećih teoretičara digitalne kulture i autor najznačajnije knjige u području novih medija The Language of New Media, u Rijeci je održao predavanje naziva Prostor, vrijeme i uzorci različitosti u suvremenoj globalnoj kulture kojim je predsatavio svoj novi projekt Elsewhere, koji istražuje promjene u različitosti u raznim područjima kulture koristeći podatke na Internetu, a na razgovoru koji je uslijedio s Vukom Ćosićem, bilo je riječi o Manovichevoj nadolazećoj knjizi Cultural analytics. Konferencija je završila zajedničkim panelom Prema drugačijoj vrsti različitosti na kojem su sudjelovali predavači s konferencije i istraživači Sveučilišta u Rijeci: Sanja Bojanić, Marin Lukanović, Marko Luka Zubčić, Kristina Smoljanović i Kristina Stojanović Čehajić koji su predstavili istraživanje Vrijeme i rizik proizvode kvalitetu.
Na konferenciji je predstavljeno i prvo hrvatsko istraživanje različitosti u kulturnim i kreativnim industrijama, koje će poslužiti kao preporuka za daljnje akcije, a budući da će Rijeka titulu Europske prijestolnice kulture iduće godine ponijeti pod sloganom Luka različitosti, projekt Diversity mixer, uključujući i ovu riječku konferenciju, pokušaj je da ta različitost svoje mjesto nađe u polju kulturnih i kreativnih industrija ali i da se konkretizira u politikama i praksama upravljanja različitošću.
Konferencija je sastavni dio projekta Diversity mixer koji je financiran europskim sredstvima kroz Program o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije (2014-2020), a zajednički ga provode RIJEKA 2020 d.o.o. i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj, kao pridruženim partnerom.
