Platforma susreta, druženja i razmjene Bolje vas našli neumorno putuje kroz susjedstva Primorsko- goranske županije. Petak, 8. lipanj, bio je rezerviran za susjedstvo Kampus na Trsatu gdje su zainteresirani građani i građanke Rijeke mogli saznati sve o programu Sveučilišta za 2020., ali i općenito što su to 27 susjedstava.
Okupljenima se u Akvariju obratila prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić uz pozdravni govor i prezentaciju Kampus kreativnog tima te plan rada Kampusa u naredne tri godine raditi. Kampus kreativni tim okuplja preko 30 ljudi, i studenata i djelatnika Sveučilišta, a zasad su skupili čak 20 predloženih ideja od koje se posebno izdvaja jedna – CAMPwithUS.
Jedna od infrastrukturnih stvari koje namjeravamo u idućoj godini jest postaviti na Kampus vanjske izložbene panele kako bi se na svakih nekoliko mjeseci mijenjale izložbe različitih sadržaja. Postoje i nematerijalni programi koje su predložili i studenti i profesori, a njih je mnogo, toliko da smo mislili da naše aktivnosti na Kampusu sve do 2020. organiziramo u godišnjim terminima koji su izvedivi, a za nas su to proljetno-ljetni i jsenski termini kada se studenti vrate i kada počne nova akademska godina, kazala je Rajka Jurdana-Šepić.
Kroz 2018. i 2019. radit će se svašta: program obnove industrijske baštine, zatim projekti Riječki jezični krajolik i Tržnica znanja, a to su samo neki od predloženih programa.
Ovo što ćemo raditi prije 2020. zapravo je uhodavanje, zahuktavanje koje će kulminirati kulturno-umjetničkim i znanstvenim vatrometom u prijestolničkoj godini, zaključila je.
Susjedstvo Kampus povezano je s Trstom, a budući da je Trst 2020. godine europska prijestolnica znanosti, zgodna je koencidencija da su dva grada slične industrijske baštine i povijesti te geografski blizu jedan drugome, u istoj godini prijestolnica kulture i prijestolnica znanosti. Jurdana-Šepić najavila je stoga intenzivnu suradnju i razmjenu sadržaja kao i zajedničke posjetitelje.
Branka Cvjetičanin, voditeljica programskog pravca 27 susjedstava iskoristila je priliku predstaviti taj važan projekt u kojem sudjeluju svi: Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija s odabranim lokalnim zajednicama, općinama, kvartovima, naseljima, selima i otocima. I upravo na to je skrenula pažnju kazavši da je ovako osmišljen program vrlo hrabar, kako joj često govore kada se nađe u inozemstvu s kolegama iz Europe.
Kulturna scena koja je razdijeljena na glavnu, mainstream kulturu i kulturu koja je alternativna, kultura građanskih inicijativa u programskom pravcu 27 susjedstav, objedinjene su i stavljene na neku novu platformu. Kampus je naše najsnažnije susjedstvo, najkapacitiranije, u programskom smislu iznimno kreativno i samo po sebi proizvodi sadržaje. Mnoga su mjesta u našoj okolici otišla u smjeru turizma i do njih je, u tom kulturnom smislu, jako teško doći. Dakle, ideja je da se do 2020. uključe i ti neaktivni spavači. U jednom danu udaljenosti postoji ta velika količina razlika, često u šali kažemo da su to 27 galaksija, kazala je voditeljica Cvjetičanin te predstavila kartografiju susjedstava.
Tamo su, osim samih susjedstava, upisane i ključne točke susreta zajednice, a to su, vjerovali ili ne – boćališta.Također, na karti su mapirana i stabla drena u čemu je pomoglo vrijedno susjedstvo Drenova i njihov Zavičajni muzej.
Nakon uvodnog govora KKT-a i 27 susjedstava, uslijedila je mala šetnja Kampusom pod stručnim vodstvom djelatnika i djelatnica Sveučilišta. Prva točka bio je Građevinski fakultet gdje nas je ugostila prof. dr. sc Nana Palinić. Zatim smo prešli preko puta u Odjel za fiziku i Odjel za biotehnologiju gdje smo se neplanirano dugo zadržali.
Doc. dr. sc. Sandra Kraljević Pavelić predstavila nam je laboratorij sa skupom analitičkom opremom, male uređaje koji čine čuda – ispituju nano i mirko molekule hrane i ljekova.
Bavimo se biomedicinskim istraživanjima, imamo čitav niz izvrsnih grupa kolega koji su došli iz inozemstva, a bave se neuroznanostima, imunologijom. Moja grupa istražuje nove i postojeće ljekove na tržištu. Bavimo se nečim što ima bliske veze s našim krajem i tradicijom, ali i kulturom, a to je analiza hrane. Zadnjih godina smo znanje usmjerili na istraživanje naših maslinovih ulja, vina, meda, propolisa i pčelinjih proizvoda. Mi analiziramo molekule u hrani s ciljem da shvatimo kvalitetu, vrijednost, puno medicinskih učinaka, ali i geografsko porijeklo jer je danas najveći problem na tržištu prevara u prehrambenim proizvodima, objasnila je Kraljević Pavelić.
Ubrzo smo se u to uvjerili – na gornjem katu dočekali su nas biotehnolozi koji su nam ponudili tri vrste meda na degustaciju, uz upute kako pravilno kušati med. Posjetitelje je, naravno, najviše zanimalo koji je med najkvalitetniji, a odgovor na to pitanje je jednostavan – onaj koji nama paše, rekli su biotehnolozi.
Upravo ovih dana na Odjelu za biotehnologiju vrši se inovativno istraživanje propolisa, najzdravijeg pčelinjeg proizvoda, a budući da je većina njih temeljena na otapanju u alkoholu, znanstvenici pokušavaju otopiti propolis u nečemu drugom kao što je maslinovo ulje ili voda s dodacima, a zaključak je da se svaki put dobije drugačiji proizvod. Odjel je došao do saznanja da Mediteran ima snažan uticaj na propolis te da se umnogome razlikuje od onoga s kontinenta.
Kratako smo posjetili Odjelu za fiziku, zatim Filozofski fakultet gdje nas je ugostila dekanica Ines Srdoč Konestra a na kraju smo prošetali kroz Akademiju primjenjenih umjetnosti s profesorima Draženom Vitolovićem, Darijom Žmak Kunić, Danijelom Cikovićem.
Druženje Bolje vas našli na Kapmusu na koje su se odazvali susjedstva Drenova, Škurinje, Praputnjak, Kostrena i Turnić-Mlaka, nastavilo se na početnoj točki druženja, u Akvariju, uz zakusku i jazz koncert Vedran Ružić-dua.
