Na deset dvostranih vanjskih izložbenih panoa postavljenih na šetnici prema zgradi STEP RI govori se o Španjolskom građanskom ratu koji je trajao od 1936. do 1939. godine, ali i o ulozi koju su u njemu imali dobrovoljni vojnici iz Rijeke, Primorsko-goranske županije, pa na koncu i cijele Hrvatske te o ulozi kulturnjaka, književnika, umjetnika i raznih aktivista u tom ratnom vihoru.
U Kampusu riječkog Sveučilišta otvorena je 9. siječnja izložba „Kultura sjećanja i Španjolski građanski rat“. Izložba je proizašla iz aktivnosti Kampus kreativnog tima koji sudjeluje u stvaranju programa susjedstva Kampus, jednog od 27 susjedstava, programskog pravca Europske prijestolnice kulture.
Na deset dvostranih vanjskih izložbenih panoa postavljenih na šetnici prema zgradi STEP RI govori se o Španjolskom građanskom ratu koji je trajao od 1936. do 1939. godine, ali i o ulozi koju su u njemu imali dobrovoljni vojnici iz Rijeke, Primorsko-goranske županije, pa na koncu i cijele Hrvatske te o ulozi kulturnjaka, književnika, umjetnika i raznih aktivista u tom ratnom vihoru.
„Ova izložba zapravo govori o jednom dijelu europske povijesti i borbe protiv fašizma kojoj su obol dali i ljudi iz ovih naših krajeva“, istaknuo je jedan od autora izložbe prof. dr. sc. Vjeran Pavlaković s Odsjeka za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. „Od vremena Španjolskog građanskog rata prošlo je 80 godina, međutim situacija na svjetskoj sceni pokazuje kako danas populizam u svijetu raste, kako su nacionalističke ideje još uvijek zastupljene i upravo iz tog razloga važno je promicati ideje antifašizma, solidarnosti, dijaloga i mira“
, dodao je Pavlaković.
U lipnju 2019. godine u Rijeci je održana i međunarodna konferencija „Kultura sjećanja i Španjolski građanski rat“ čiji je cilj, jednako kao i cilj izložbe potaknuti iskru novog razumijevanja tog sukoba, kao i podsjetiti na lekcije koje se iz njega mogu naučiti, u nastojanju kako se ne bi ponavljale greške iz prošlosti.
Ova izložba nema namjeru glorificirati rat ili ponuditi ideološku interpretaciju prošlosti, već odati priznanje žrtvi pojedinaca koji su otputovali u nepoznatu zemlju kako bi obranili demokratske i humanističke vrijednosti u turbulentnom vremenu obilježenom usponom fašizma.
Cijela priča dobiva još zanimljiviju notu kada se uzme u obzir činjenica kako je lokacija današnjeg sveučilišnog kampusa do 1991. godine bila prostor vojarne koja je ime nosila prema dobrovoljcima iz Španjolskog građanskog rata – Vojarna Španjolskih dobrovoljaca. Štoviše, 1977. godine unutar vojarne podignut je brončani spomenik španjolskog borca tijekom proslave 60. obljetnice Oktobarske revolucije u Rusiji. Na postolju skulpture Jakova Brdara stajao je i natpis No passaran koji je u međuvremenu skinut i do danas nije pronađen.
„Vojarne već odavno nema, zamijenio ju je Kampus koji promovira neke druge ideje poput solidarnosti, međunarodne tolerancije i kulture dijaloga i vjerujem kako je i projekt Europske prijestolnice kulture izvrsna prilika da se Rijeka još više uključi na europsku odnosno svjetsku scenu te kako je to prilika za daljnji rast i razvoj ovog grada“
, zaključio je Pavlaković.
Izložbu „Kultura sjećanja i Španjolski građanski rat“ koja ostaje otvorena do početka veljače 2020. osmislili su prof. dr. dc. Vjeran Pavlaković u suradnji s partnerima – EUROM – European Observatory on Memories, Sveučilištem u Barceloni, Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, te studentima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
