Povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Franje Kresnika, u sklopu programskog pravca Doba moći Europske prijestolnice kulture otvorena je izložba posvećena životu i radu Franje Kresnika, čovjeka koji je svojom ljubavi prema violini nadišao sve političke granice svog vremena.
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoj primorja Rijeka, u petak, 6. prosinca otvorena je izložba Violinom iznad granica/Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona. Franjo Kresniksvojim je životom i djelom koje je ostavio Rijeci u naslijeđe, jedan od arhetipskih protagonista programske cjeline Doba moći projekta Europske prijestolnice kulture, koji Rijeku, grad koji je u posljednjih 100 godina promijenio sedam država, predstavlja laboratorijem europske povijesti, svijesti i savjesti.
Otvorenje izložbe započelo je koncertom Violina i harfa u europskim salonima – koncert na Stradivarijevoj i Guarnerijevoj violini. Na violini je svirao Marco Bronzi uz pratnju Davida Buranija na harfi.
Marco Bronzi na Stradivarijevoj i Guarnerijevoj violini, foto: Tanja Kanazir
Izložbu su prigodnim govorima otvorili ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Nikolina Radić Štivić; autorica izložbe Tamara Mataija; autor izložbe Fausto Cacciatori ispred Musea del violino Cremona; predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić; direktorica partnerstava i komunikacija RIJEKE 2020 Irena Kregar Šegota; praunuk dr. Franje Kresnika, Rene Kresnik; riječki gradonačelnik Vojko Obersnel; gradonačelnik Cremone i predsjednik Fondacije Museo del Violino, prof. Gianluca Galimberti i generalni konzul Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj, Paolo Palminteri.
David Burani na harfi, foto: Tanja Kanazir
Autori izložbe su Tamara Mataija, Fausto Cacciatori i Tea Perinčić.
Franjo Kresnik – liječnik koji je čitao violine
Cijenjeni liječnik, Franjo Kresniku povijesti će ostati zapamćen i kao čovjek koji je imao moć čitati violine, koji je samo po zvuku mogao prepoznati autora i godinu proizvodnjei koji se više nego itko približio nenadmašnom misteriju gradnje violina Antonija Stradivarijai Giuseppea Guarnerija del Gesú, majstora koji su svoje violine stvarali u talijanskom gradiću Cremona na prijelazu sa 17. na 18. stoljeće.
Pobjednički instrumenti nacionalne natječajne izložbe suvremene liuterije Cremona, 1937.
Zbog svoje predanosti, ali i činjenice da se toliko približio misteriju gradnje ovih danas najpoznatijih svjetskih violina, Kresnik je ostao zapamćen i kao jedan od najvećih autoriteta u poznavanju kremonske graditeljske tradicije.
Franjo Kresnik, rodio se u Beču 1869. godine, ali se s roditeljima preselio u Rijeku kao jednogodišnje dijete. U dobi od 8 godina počeo je učiti violinu kod profesora Scaramelija, no umjesto željenog nastavka obrazovanja na Bečkom konzervatoriju, na zahtjev i želju roditelja upisao je studij medicine. Po dovršetku specijalizacije za pedijatriju na klinici za pedijatriju u Innsbrucku 1900., oženio je Bertu rođ. Baron te se vratio u Rijeku gdje je otvorio privatnu liječničku praksu. Slovio je za izvrsnog pedijatra, a svoje usluge pacijentima slabijeg imovinskog stanja nije naplaćivao.
Paralelno sa svojim liječničkim poslom, Kresnik je i dalje njegovao svoju ljubav prema glazbi, a budući da karijera violiniste više nije bila opcija, u svojim tridesetim godina fokus je prebacio na gradnju violina. Najviše se zainteresirao za tehniku izrade kremonskih violina, zbog čega je proučavao kako stručnu literaturu, tako i instrumente, budući da su glasovite kremonske radionice 17. i 18. stoljeća tada već odavno bile zamrle. Često je stoga boravio u muzeju u Cremoni proučavajući Stradivarijevu ostavštinu, kao i u Beču proučavajući zbirku Theodora Hämmerlea, punu vrhunskih kremonskih violina.
Najstarija Krenikova violina pohranjena u riječkom Muzeju predstavlja kopiju rada Antonija Stradivarija, međutim, Kresnik se u radu najviše naslanjao na Guarnerijeve principe rada.
Franjo Kresnik odigrao je i ključnu ulogu u osnivanju danas svjetski poznate Međunarodne škole za liuterijuu kojoj je prvi instruktor bio upravo njegov učenik Carlo Schiavi.
Prilikom istraživanja tajne izrade kremonskih violina, Kresnik je nastojao rekonstruirati recepturu starog kremonskog lakakojim su se violine premazivale i proučio je svu raspoloživu literaturu i prikupio sve sastojke koji su mogli biti dostupni graditeljima violina u razdoblju od 16. do 18. stoljeća, kao i podatke o bojama, gradacijama i receptima. Počeo je i sam eksperimentirati, a prema vlastitim riječima, pripremio je i koristio lak po kremonskoj recepturi, elastičan, otporan i baršunastog opipa, a valja dodati i kako ga je ova tema zaokupljala cijelog života. Za vrijeme svog života izradio je ukupno 52 violine, 2 viole, 2 violončela, te instrumente za Holdenov gudački kvartet iz New Yorka – 2 violine, violu i violončelo.
Franjo Kresnik bio je korak ispred svog vremena, vjeran životu u Rijeci, posvećen razvoju izrade violina u Cremoni, a u društveno i politički burnom razdoblju između dva svjetska rata utjelovio je istinskog građanina Europe, stavljajući važnost znanja i humanosti ispred granica koje je često i sam kako doslovno tako i simbolički prelazio.
U Rijeci izložene Stradivarijeva i Guarnerijeva viloina
Osim što posjetiteljima otkriva najvažnije detalje iz života i rada ovog riječkog liječnika i svjetski poznatog stručnjaka za gradnju gudačkih instrumenata, izložba nastala u partnerstvu s Muzejem violina iz Cremone – rodnog mjesta violine, u Rijeku nam je donijela i neke od najpoznatijih glazbala na svijetu, među kojima i po jedno originalno djelo Antonija Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú.
Otvorenje izložbe foto: Tanja Kanazir
Centralni dio izložbe „Violinom iznad granica/Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona“ je osam instrumenata velike vrijednosti koji su u Rijeku stigli iz Cremone.Instrumenti o kojima skrbi Muzej violina iz Cremone dio su mreže „Prijatelji Stradivarija“ koja okuplja ljude koji posjeduju, proučavaju, koriste ili skrbe o instrumentima izrađenima na tradicionalan kremonski način.
Posjetitelji izložbe tako imaju priliku vidjeti violinu Antonija Stradivarija iz 1734. godinepoznatu pod nazivom „Lam ex Scotland University“. Ime, kao i mnoge druge violine, nosi po sadašnjem ili bivšem vlasniku, a na sebi ima originalnu Stradivarijevu etiketu iz 1734. godine. Izložena je i violina Giuseppea Guarnerija del Gesú, također iz 1734. godinekoja nosi ime Principe Doria i koja na sebi ima originalnu Guarnerijevu etiketu.
Violine Pietra Tatara iz 1947.g. i violina Carla Schiavija iz 1942.g
Osim ovih, na izložbi su izložene i violine Carla Schiavijakoji je bio Kresnikov učenik i prvi instruktor u Međunarodnoj školi za liuteriju u Cremoni, te violine njegovog učenika Pietra Tatara, zatim violine Gaetana Sgarabotta i Iginija Sdercija, viola Ferdinanda Garimbertija, te violončelo Vicenza Cavanija– redom pobjednički gudački instrumenti s natječajne izložbe u Cremoni 1937. godine organizirane u sklopu Stradivarijevih svečanosti kojima je prisustvovao i dr. Franjo Kresnik.
Posjetitelji imaju priliku vidjeti i violinu visoke akustične kvalitete koju je Kresnik 1910. godine izradio prema Guarneriju, te njegovu najstariju violinu koja je pohranjena u muzeju, a datira iz prvog desetljeća 20. stoljeća.
Kremonski način izrade violina uvršten je na Popis nematerijalne svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2021. godine, a kremonske violine će se moći pogledati do 8. ožujka 2020.
