Godine 1936. u malom selu s tridesetak kuća na sjeveru Gorskog kotara skupili su se napredni mještani kako bi čuli novu ideju naočitog Antona Burića. Osnovali su Hrvatsku čitaonicu i prikupili početni fond knjiga iz donacija širom Hrvatske i prekomorskih zemalja.

Kuti su bili sretno selo. Danas imaju tridesetak stanovnika i devet tisuća knjiga. Uskoro bi mogli nestati čuvari knjiga. Program Sretno selo Kuti zato potiče i stvara sadržaje za djecu i mlade. U njemu borave umjetnici, književnici i ilustratori dječje književnosti stvarajući nova djela koja se uprizoruju u šumi, a ideja sretnog sela širi se cijelom općinom Brod Moravice i njihovih trideset i osam sela. 

Buna bunar, umjetnički rad japanske umjetnice Akiko Sato (JP), inspiriran je čarobnim prirodnim okruženjem sela Gornji Kuti. Smješten na specifičnoj lokaciji u okolnoj bukovoj šumi, umjetnički rad povezuje japansku i hrvatsku kulturu, a poveznica je sabrana u samom nazivu. Japanska riječ “buna” označava bukvu i povezuje se s hrvatskom riječju “bunar”. 

Tajni red Čuvara knjiga poput “tajnog društva” preuzima uloge značajne za Čitaonicu. Izrađen je Manifest tajnog društva, osmišljeni simboli i dodijeljene titule: Čuvar Ključar, Čuvar Arhivar i Čuvar najmanje knjige, Čuvar misala i Čuvar kajdanke. Izabrani čuvari imaju mandat u kojem preuzimaju određene obaveze prema Čitaonici.

Šuma priča umjetničke su rezidencije u susjedstvu Kuti u kojima borave ilustratori i dječji književnici, a nastale priče prepričavaju “šumska bića”.

Kućice knjižnice skrivaju se po šumi i baš kao i znanje zahtijevaju da ih se pronađe.

Inspiracija Kutima njihovo je europsko susjedstvo NIDA – Nidzicka fondacija razvoja u poljskoj regiji Pomeraniji i sela koja su pokrenula stvaranje tematskih kulturnih lokaliteta i projekt prenamjene seoskih imanja i prostora u kulturno-edukativne centre i programe – Sierakowo Sławieńskie – selo Hobita, Iwięcino – Selo kraja vremena, Paproty – Selo labirinata, Dąbrowa – Selo u kojem se zdravo živi i Podgórki – Selo bajki i bicikala.