Nakon 13 godina i 16 europskih zemalja, Booksina Revija malih književnosti ove se godine okreće Magrebu – u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku gostovat će autorice i autori iz Maroka, Alžira, Tunisa i Libije.
Revija i ove godine ponovno surađuje s Human Rights Film Festivalom koji se održava u Zagrebu i u Rijeci u Art-kinu, a zajednički pripremaju program pod nazivom Riot of Desire / Pobunjena želja.
U sklopu Pobunjene želje ove godine u Art-kinu Croatia u ponedjeljak 3. prosinca s početkom u 18 sati gostuju književnice i književnici čiji su radovi odavno prešli granice vlastitih zemalja iako još nisu prevedeni na hrvatski.
Iz Maroka stiže Mohammed Berrada, književnik, kritičar, prevoditelj Barthesa i Le Clézija, sveučilišni profesor i autor sedam nagrađenih romana prevedenih na francuski, engleski, španjolski, portugalski i norveški. Iz Alžira stiže pjesnikinja Lamis Saidi koja piše na arapskom i prevodi s više jezika, dok iz Tunisa stiže Habib Selmi, autor osam romana i dvije prozne zbirke, dvaput u užem izboru za Arab Booker, smatran jednim od najvažnijih suvremenih pisaca u arapskom svijetu. Nakon razgovora s gostima, prikazat će se film Rock the Casbah marokanske redateljice Leile Marrakchi.
U četvrtak 4.12. gosti Revije održat će predavanje učenicima Srednje ekonomske škole u Rijeci.
U sklopu Revije objavit će se i antologija suvremene književnosti Magreba naslova Ovo tijelo nije kuća.
Riječki dio programa Revije malih književnosti organiziran je u suradnji s programskim pravcem Kuhinja projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.
—
Biografije
Mohammed Berrada (1938.) marokanski je književnik, kritičar i prevoditelj. Objavio je sedam romana među kojima su Prolazna svjetlost (1986.), Igre zaborava (1993.), Poput ljeta koje se neće vratiti (2001.) i Susjedni životi (2013.), a za svoj posljednji roman Mawtoun Moktalif (Različite smrti) dobio je nagradu Katara za najbolji arapski roman 2017. godine. Romani su mu prevedeni na francuski, engleski, španjolski, portugalski i norveški. Na arapski je preveo Barthesa i Le Clézija. Berrada je diplomirao na Sveučilištu u Kairu i doktorirao na Sorbonni te je do 1999. predavao na sveučilištu Mohamed V u Rabatu. Bio je predsjednik Udruženja pisaca Maroka od 1976. do 1983. godine. Trenutno živi na relaciji između Maroka, Libanona i Francuske.
Lamis Saidi (1981.) je alžirska pjesnikinja i književna prevoditeljica. Objavila je tri zbirke poezije i biografski esej o svom ocu pod nazivom Soba 102. Prevodi poeziju s francuskog, engleskog i španjolskog, a na arapski je prevela poeziju Anne Gréki, Yamine Mechakra, Rabaha Belamrija, Henrija Michauxa, Piera Paola Pasolinija i Emily Dickinson. Diplomirala je računarstvo, a radi kao organizatorica i moderatorica kulturnog programa u Nacionalnoj knjižnici Alžira te Alžirskom nacionalnom kazalištu u Algiersu. Sudjelovala je na mnogim književnim festivalima, među ostalima na Writers Unlimited u Den Haagu i Južnoj Africi, Transmediale u Berlinu i Voix Vive u Francuskoj i Španjolskoj.
Habib Selmi (1951.) tuniski je književnik. Objavio je osam romana i dvije zbirke priča. Roman Bayyini ljubavnici (2002.) doživio je velike pohvale kritike, a romani Mirisi Marie-Claire (2008.) i Žene Al-Bassateena (2011.) bili su u užem izboru za nagradu Arab Booker 2009. i 2012. godine. Selmi je jedan od važnijih suvremenih književnika koji pišu na arapskom jeziku. Djela su mu prevedena na engleski, francuski, norveški i hebrejski. Radi kao profesor arapske književnosti. Od 1985. godine živi u Parizu.
