U petak, 20. ožujka, predstavljen je vizualni identitet Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture u Malom salonu Grada Rijeke. Na konferenciji za medije prisustvovali su pročelnik Odjela za kulturu grada Rijeke Ivan Šarar, savjetnica za međunarodnu suradnju u Odjelu za kulturu Grada Rijeke Irena Kregar Šegota, jedan od autora prvonagrađenog rada na natječaju Oleg Šuran i predstavnica ocjenjivačkog suda Plamena Šarlija.
Jezik je osnova svakog identiteta, a riječki vizualni
identitet jezik je sam za sebe.
Umjesto fiksne grafičke forme, riječku kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture predstavljat će identitetski sustav grafičkih elemenata promjenjivih i prilagodljivih pojedinoj situaciji, odnosno suradničkom projektu. Rad autora Olega Šurana i Jelene Perišić nenametljivo, ali ipak prepoznatljivo odražava dinamiku i otvorenost riječke kulturne scene s mnoštvom njezinih aktera – od nezavisnih udruga, ustanova, sveučilišta i pojedinaca, koristeći krug, trokut i kvadrat te primarne boje plavu, žutu i crvenu.
Pročelnik Odjela za kulturu grada Rijeke Ivan Šarar je kazao kako je riječ „o prilično hrabrom odabiru autora i prosudbenog povjerenstva. Odabrano rješenje će vjerojatno imati puno oponenata“ kazao je Šarar te dodao kako je Rijeka, kada se govori o njenom vizualnom identitetu, nesvodljiva na jednostavna grafička rješenja, stoga ni izabrano rješenje nije tipični znak, niti tipični identitet, ali ipak izvrsno prikazuje riječki pluralizam. „Ovo rješenje ima mogućnost razvijati se i primjenjivati kroz duži vremenski period. Bez obzira na ishod kandidature, a tako smo i u natječaju naveli, ovaj vizualni kod predstavljat će riječku kulturu u sljedećem periodu“, rekao je Šarar.
Oleg Šuran kazao je kako ovaj rad predstavlja otvoreni sustav koji podrazumijeva angažman svih dionika zajednice – Rijeke, kako i cijele županije, uz mogućnost prilagodbe širokom spektru aktivnosti i aktera koje podrazumijeva EPK2020 projekt. Nudeći identitetski sustav umjesto fiksne grafičke forme, ovo rješenje nudi koncepciju generativnog identiteta koji će dinamički rasti usporedno s razvojem projekata, a da pritom ne gubi primarnu vizualnu i komunikacijsku upečatljivost. Grafički elementi označavaju sustave, pa tako krug u načelu predstavlja kulturne ustanove, udruge i pojedince, trokut – industriju, poslovne subjekte, a kvadrat, administraciju, odnosno upravu, dok puna vijugava linija predstavlja tijek, ponajviše u financijskom smislu, a isprekidana linija simbolizira suradnju.
Vizualni identitet Grada Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. imat će važnu i aktivnu ulogu u komunikaciji za vrijeme priprema za EPK te ukoliko Rijeka postane prijestolnica kulture u međunarodnoj promociji Rijeke kao EPK.
Na otvoreni Natječaj za dizajn vizualnog identiteta Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine stiglo je ukupno 24 rada. Ocjenjivački sud Natječaja u sastavu: Damir Gamulin, Jelena Fiškuš, Feđa Vukić, Plamena Šarlija i Idis Turato (predsjednik Ocjenjivačkog suda), na zasjedanju održanom 29. siječnja 2015. godine odabrao je 3 rada koji su ušli u uži izbor radova te čiji su autori zamoljeni da razrade svoja natječajna rješenja.
Na drugom zasjedanju održanom 17. veljače 2015. godine članovi Ocjenjivačkog suda pregledali su dorađena natječajna rješenja te jednoglasno donijeli odluku o nagradama:
1. nagradu osvojio je rad pod šifrom 024
Autori: Oleg Šuran i Jelena Perišić
Naziv koncepta: 26.1.
[foogallery id=”1819″]
Obrazloženje odluke:
Natječajni rad koji je nagrađen prvom nagradom nudi identitetski sustav umjesto fiksne grafičke forme. Ideja je projekt uspostave identiteta koji je proces s uključivanjem dionika grada a na temelju razumijevanja osnovnih komunikacijskih elemenata koji su ujedno i sastavnice vizualnog jezika koji bi se formirao onako kako nalaže logika života i prilike u kontekstu. Prvonagrađeni rad nudi koncepciju generativnog identiteta, odnosno sustav označavanja koji u primisli ima vremenski dijapazon od godine dana koliko će se u samom gradu i okolici održavati manifestacije. S obzirom da EPK podrazumijeva potpuni angažman svih dionika zajednice ovaj rad primjereno izlazi ususret realnim potrebama organizatora. Uz to vrlina mu je da nudi otvoreni semantički smisao utemeljen na razumijevanju osnovnih elemenata.
Ističući činjenicu da, kako je definirano u natječaju, Grad Rijeka neovisno o stjecanju naslova EPK želi identitet koji će dugoročno definirati vizualni identitet kulturnog i kreativnog sektora, rješenje je ocijenjeno pozitivnim obzirom na širinu mogućnosti sustava, odnosno potencijale njegova razvoja i sposobnost prilagođavanja vibrantnom kreativnom tkivu koje će se progresivno razvijati u procesu kandidature, i kasnije. Time identitet ima priliku dinamički rasti usporedno s razvojem projekata, a da pritom ne gubi primarnu vizualnu i komunikacijsku upečatljivost.
2. nagradu osvojio je rad pod šifrom 023
Autori: Niko Crnčević, Antonio Karača, Nenad Malić i Eva Pavić
Naziv koncepta: Prostor transformacije
[foogallery id=”1840″]
Obrazloženje odluke:
Drugoplasirani natječajni rad nudi jasno estetičko promišljanje identiteta Rijeke kao EPK, a to je fluidnost forme s asocijacijom na vodu i tranzitnost luke kao kulturne metafore. Formalni jezik natječajnog prijedloga je vezan uz tradiciju secesijskog likovnog oblikovanja a nadasve u ideju o metaforičkom potencijalu tipografskih oblika. Ocjenjivački sud je nešto manje uspjelim ocijenio aplikacije temeljnog identiteta.
Dakle osnovna zamjerka odnosi se na zatvorenost sustava aplikacija koji, prema zadanome, treba adekvatno odgovarati kroz dulje vremensko razdoblje i biti široko i aktivno primjenjiv na različite potrebe. Premda forma identiteta donekle promišlja različite verzije spajanja “polariteta”, kroz izvedbu aplikacija upitna je njegova dugoročnija komunikacijska atraktivnost, osobito uzme li se u obzir namjena identiteta i ciljna skupina kojoj se obraća.
3. nagradu osvojio je rad pod šifrom 017
Autori: Maša Milovac, Jan Pavlović
Naziv koncepta: Kulturni terminal
[foogallery id=”1848″]
Obrazloženje odluke:
Trećeplasirani natječajni rad nudi modularnu semantičku koncepciju s alternacijama elemenata u svrhu označavanja pojedinih segmenata programa. Vizualni jezik rada zasnovan je na derivaciji grafičkog označavanja teretne brodske robe i na izmjenjivom kolorističkom kodu,
Navedeni vizualni naglasak na teret žiri je smatrao preusko segmentiranim obzirom na širinu teme i zadane koncepcijske linije, kao i otvorenost za koju se ovim projektom zalaže Rijeka.
Tekst: rijeka.hr / dizajn.hr
Foto: Magdalena Rikanović
