Grad Rijeka je s Primorsko-goranskom županijom, Sveučilištem u Rijeci te Gradom Opatijom potpisao sporazum o suradnji u projektu kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Suradnja uključuje pripremu dokumentacije, senzibiliziranje građana na uključivanje u proces pripreme i provedbe projekta, organizaciju kulturnih događanja te pripremu projekata za financiranje iz europskih fondova.
Sporazume su potpisali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić i rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin.
Riječki gradonačelnik Obersnel kazao je kako se Grad Rijeka temeljito priprema za kandidaturu za prijestolnicu kulture, pa je tako još prošle godine usvojio Strategiju kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020., a u izradu dokumentacije za kandidaturu uključen je velik broj ljudi i institucija.
“Potpisivanjem ovog sporazuma željeli smo poručiti kako projekt Europske prijestolnice kulture nadilazi granice Rijeke te da će u njemu vrlo intenzivno sudjelovati Županija kao jedinica regionalne samouprave, Opatija kao susjedni grad koji može biti aktivan sudionik projekta te Sveučilište kao velik potencijal, ne samo u kontekstu kompetencija profesora, već i brojke od 20 tisuća studenata. Jer, projekt Europske prijestolnice kulture ne temelji se samo na programima tzv. “visoke kulture”, već na uključivanju što većeg broja građana,” kazao je gradonačelnik Obersnel, izražavajući uvjerenje kako će upravo takav pristup udruživanja s partnerima biti komparativna prednost nad drugim gradovima koji se budu javili na natječaj Ministarstva kulture za izbor hrvatskog grada kulture. Naime, Hrvatska i Irska su zemlje čiji će gradovi 2020. godine postati Europske prijestolnice kulture, a Ministarstvo kulture će natječajem izabrati jedan grad za Europsku prijestolnicu kulture. Europska prijestolnica kulture 2020. službeno će biti proglašena 2016. godine.
Osim svoje povijesti i kulturnog nasljeđa obilježenog raznim europskim utjecajima koji su Rijeku učinili otvorenim, multikulturalnim i višejezičnim gradom, Rijeka će svoj program temeljiti na suradnji čitavog kulturnog sektora u gradu, regiji i šire, na naglašavanju bogatstva kulturne različitosti u Europi i zajedničkih aspekata europskih kultura, te na poveznicama s Europom i europskim identitetom. Grad Rijeka predložit će program koji će propitivati kulturne, društvene i gospodarske izazove s kojima se suočava cijela Europa, te koji će ukazati na doprinos kulture održivom razvoju.
Prema riječima župana Komadine, županija je osnivač niza kulturnih ustanova koje mogu biti aktivni sudionici projekta, a cijela naša regija svojevrsno je ishodište kulture, čega mnogi ni danas nisu svjesni.
Rektor Lučin kazao je kako će se Sveučilište uključiti u kandidaturu putem brojnih projekata, od Studentskog kulturnog centra do Europskih sveučilišnih igara 2016. godine.
“Kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture vidimo kao ključ novog razvoja grada kroz visokosofisticirane projekte,” kazao je rektor Lučin.
Opatijski gradonačelnik Dujmić kazao je kako partnerstvo u kandidaturi Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture nastavak dugogodišnje uspješne suradnje dvaju gradova u mnogim područjima i pri organizaciji zajedničkih manifestacija. Naglasio je kako će Grad Opatija nastojati što kvalitetnije promovirati projekt europske prijestolnice kulture, osebice putem svojih gradova prijatelja te da će uključivanje u pripremu i organizaciju kandidature biti od iznimnog značaja za kulturni turizam Opatije.
Aktivnosti Grada Rijeke na pripremi kandidature
Iako natječaj još nije raspisan, Grad Rijeka poduzeo je niz koraka i aktivnosti u pripremi kandidature. Pregovara se s desetak europskih gradova o različitim oblicima partnerstva. Održani su konzultativni sastanci s bivšim gradovima prijestolnicama kulture (Maribor, Pečuh, Graz, Liverpool, Linz, Cork, Marseille), gradovima koji su proglašeni prijestolnicama u narednom razdoblju (Leeuwarden, Plzen, Valletta) te gradovima kandidatima (Limerick, Galway, Lecce).
Što se tiče investiranja u velike kapitalne projekte, Rijeka će se u prvom redu koncentrirati na obnovu bivšeg kompleksa tvornice “Benčić”, koji treba postati nova gradska kulturna četvrt, s više ustanova u kulturi i brojnim hibridnim sadržajima. Tu će se, među ostalim, smjestiti nova Gradska knjižnica i novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Muzej grada Rijeke. U pripremi je prijava projekta revitalizacije kompleksa Benčić za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova EU.
Među ostalim pokrenuta je i web stranica projekta koja objedinuje sve informacije o samom projektu kandidature, o aktivnostima koje će se u okviru kandidature poduzimati, te kako bi građani bili, ne samo upoznati sa projektom, nego i u mogućnosti uputiti svoja pitanja, ideje i preporuke na objavljenu kontakt mail adresu.
Projekt Europska prijestolnica kulture
Ideju o uspostavi projekta i naslova “Europska prijestolnica kulture” pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Godine 1985. Atena je s izuzetnim uspjehom postala prva Europska prijestolnica kulture. Od 2011. godine dva grada iz zemalja članica Europske unije svake godine nose titulu Europske prijestolnice kulture.
Cilj ovog projekta je istaknuti bogatstvo i raznovrsnost europskih kultura, slaviti kulturne veze koje povezuju Europljane, povezati stanovnike različitih europskih država, promovirati njihovu multikulturalnost i višejezičnost kao i uzajamno razumijevanje te potaknuti osjećaj pripadnosti europskom građanstvu. Sve studije pokazale su da je projekt Europske prijestolnice kulture izuzetna prilika za urbanu obnovu, povećanje međunarodnog profila grada, kao i poboljšanje imidža grada u očima njegovih stanovnika, povećanje vitalnosti kulturnog života grada, međunarodne vidljivosti grada i turističkih rezultata.
Gradovi koji su dosad ponijeli titulu Europske prijestolnice kulture bili su vrlo različiti, kako po veličini i značaju, tako i po temama koje su željeli istaknuti. Projekt Europske prijestolnice kulture provodili su glavni gradovi (Luxembourg, Vilnius, Tallinn), veliki bivši industrijski centri (Liverpool, Essen) i mali provincijski gradovi (Sibiu, Linz, Pecs, Košice).
Projekt Europske prijestolnice kulture zahtjevan je projekt u svakom pogledu, no sve dosadašnje analize govore o značajnim kulturnim, društvenim i gospodarskim rezultatima u gradovima Europskim prijestolnicama kulture.
Primjerice, Pecs je 2010. godine imao milijun posjetitelja kulturnih događanja; Luxembourg 2007. godine 3,3 milijuna posjetitelja; Essen 2010. godine – 10,5 milijuna posjetitelja i Istanbul 2010. godine 12 milijuna posjetitelja.
Natječaj za Europsku prijestolnicu kulture je otvoren samo gradovima. Gradovi kandidati mogu uključiti okolnu regiju ili regije, no kandidaturu podnose u svoje ime i naslov se dodjeljuje pojedinačnom gradu. Kandidatura se temelji na kulturnom programu u trajanju od 12 mjeseci s jakom europskom dimenzijom, a program treba biti kreiran posebno za naslov Europske prijestolnice kulture. Isto tako, grad mora imati usvojenu strategiju kulturnog razvoja u trenutku podnošenja kandidature.
Kulturni i umjetnički sadržaj kandidature mora uključivati: jasnu i koherentnu umjetničku viziju jednogodišnjeg kulturnog programa; uključenost lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u koncepciju i provedbu kulturnog programa, raspon, raznovrsnost i umjetničku kvalitetu kulturnog programa; sposobnost kombiniranja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izražajima.
Projekt mora imati i jaku europsku dimenziju – promociju europske kulturne različitosti, povijesti, tradicije, baštine i integracije; europsku suradnju i transnacionalna partnerstva kao i strategija kako privući široku europsku publiku.
Određeni grad izabire se za Europsku prijestolnicu kulture ne samo zbog onoga što on jest i kulturnih programa koje ima, već najviše na temelju plana i programa za godinu za koju se natječe.
(S.R.L.)
