Od 18. do 25. lipnja u Rijeci i okolici održava se radionica „Šalji dalje / Pass it on – Kulturno nasljeđe i dodana vrijednost“ koju Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture izvodi zajedno s Vijećem Europe i Europskom unijom te španjolskim umjetničkim kolektivom Ubiqa, i uz podršku zagrebačkog Restarta, tima Filozofskog fakulteta u Rijeci i Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
Radionica je dio međunarodnog projekta STEPS čiji je cilj izgradnja i jačanje zajednica te promicanje solidarnosti, dijaloga i međusobnog razumijevanja između različitih zajednica, kroz akcijske planove temeljena na sudjelovanju (participaciji). Provodi se kroz programski pravac 27 susjedstava, u Rijeci i u susjedstvima Drenova, Kastav, Cres, Novi Vinodolski i Gomirje a njena je glavna aktivnost uključivanje građana navedenih zajednica u mapiranje vlastite baštine, u suradnji s drugim zajednicama, umjetnicima i različitim inicijativama te pod stručnim vodstvom.
Tako je umjetnički kolektiv Ubiqa koji vodi radionicu osmislio edukaciju na temelju triju „ulaznih pretpostavki“: grupe ljudi, mobitela i priče koju treba ispričati. Rad baziraju na dijalogu, reflektiranju i razvoju e-vještina polaznika, s namjerom stvaranja sadržaja i digitalnih priča, a koristeći video, fotografiju, zvuk i ostale izvore.
Prvi je dan radionice, u ponedjeljak 18. lipnja u OKC Palach, namijenjen temi Opipljiva kartografija kulturnog nasljeđa, pa će se izrađivati kartografija svakog pojedinog susjedstva i lociranje bitnih uporišta kulturne baštine. Drugi je dan radionice posvećen temi Neopipljiva geografija pa će se polaznici baviti temama kao što su kako bilježiti jezik, kulturu, glazbu i religiju, u AV mediju, u formi intervjua i kroz stvaranje sadržaja iz citata. Treći dan posvećen je temi učenja o prikupljanju neverbalnih informacijama kao što su zvukovi, slike i govor tijela. Ostatak vremena bit će proveden na terenu, odnosno u Kastvu, Drenovi, Cresu, Novom Vinodolskom i Gomirju.
Odabir pet susjedstava uključenih u rad programskog pravca 27 susjedstava (Drenova, Cres, Kastav, Novi Vinodolski i Gomirje) temeljio se na njihovim specifičnostima vezanima uz kulturno nasljeđe. Ideja je bila da se istakne kontrast različitih povijesnih utjecaja koji i danas predstavljaju značajan identitetski element, kao i geografski aspekti „susjedstava“ odnosno zastupljenosti obale, urbane Rijeke, otoka i Gorskog kotara.
Tako će u Gradu Kastvu fokus biti na čakavštini i umijeću pričanja priča te na Kastvu koji živi „izvan zidina grada“, unutar kojih se trenutno događa većina gradskog života. Grad Cres predstavlja se inicijativom građana “Revitalizacija creske jezgre” koja se bavi nematerijalnom kulturnom baštinom pučkog graditeljstva i arhitekture odnosno starom gradskom jezgrom i načinom na koji ona uvjetuje zajednicu i život danas. U Novom Vinodolskom ispitat će se na koji način kulturno nasljeđe može imati i konotaciju razdvajanja zajednice, na primjer na relaciji „prišlići“ – „furešti“, te konotaciju preferiranja određenih povijesnih trenutaka kojima se politizira svakodnevica. Novi Vinodolski zahvalan je i za bavljenje temama kao što su trošenje kulturne patine na isključivo turističke sadržaje te „diktatura“ turizma nad kulturnom svakodnevicom.
Susjedstvo Drenova kroz povijest je bilo granično područje pa će se drenovska zajednica baviti temama (ne)vidljivosti granica te ustanovljavanjem ključnih obilježja prostora zbog kojih Drenova zaslužuje da bude više od puke „spavaonice“ grada. Zajednicu Gomirja predstavlja manjinska zajednica Srba pravoslavne vjeroispovijesti koja je ovo područje Gorskog kotara naselila prije više stoljeća. Uz bogatu povijest i činjenicu da su obitelji tog područja stoljećima vlasnici nad zemljom i posjedima (zbog specifičnog statusa austro-ugarske Vojne krajine), za Gomirje je specifična i činjenica da su tijekom Domovinskog rata stanovnici Gomirja uspjeli sačuvati mir, pa će kroz taj lokalni primjer biti mapiran odnos povijesti i kulture.
Foto: Oscar Piljek, Cres
