U Gradskoj vijećnici Grada Kastva predstavljena je web platforma susjedstva Kastav, jednog od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, koja se bavi pitanjima ugroženih jezika i jezičnih prava manjina.
Naime, zbog novonastalih epidemioloških okolnosti program susjedstva Kastav koji je baziran na ovoj temi nastajao u protekle tri godine, umjesto na danu susjedstva objedinjen je i predstavljen kroz web platformu koja se nalazi na adresi https://ca-citalnica.com/susjedstvo-kastav-epk-rijeka-2020/ te je urednički razdjeljena na nekoliko cjelina: O projektu i aktivnostima susjedstva Kastav, O inicijativi za očuvanjem dijalekata i zavičajnih govora, O potporama i argumentima, Dokumentarni film „Ćemo zgubit naš zajik?“, Isto, a opeta drugačeje i Vremenska kapsula Susjedstva Kastav.
Susjedstvo Kastav bavi se, dakle, pitanjima ugroženih jezika i jezičnih prava manjina. Stoga su odlučni u formiranju europske platforme koja će u žarištu imati zaštitu i očuvanje manjinskih jezika kako bi se programima edukacije, istraživanja i razvoja nastavnih materijala i alata podijelila i podržala ideja regionalnih i manjinskih jezika.
– Prilikom osmišljavanja i provođenja programa imali smo veliku podršku Grada Kastva, ali i udruge Čakavski sinjali i gospođe Dragice Stanić koja je velika pokretačka snaga ovog projekta i očuvanja čakavštine općenito. Ona radi s djecom vrtićke dobi, učiteljice u našoj osnovnoj školi preuzimaju njezine programe koje potom provode s učenicima u školi i na taj način se trudimo djeci približiti čakavštinu, rekla je na predstavljanju članica tima susjedstva Kastav Andrea Bralić i naglasila kako je u sklopu projekta provedena i anketa među učenicima kastavske osnovne škole koja je pokazala da tek 18 posto djece čakavštinu smatra svojim materinjim jezikom.
– Međutim, ono što nas veseli je što se njih čak 55 posto izjasnilo da bi je željelo naučiti. To nam je bio poticaj da pokrenemo jednu inicijativu za očuvanje dijalekata i uvođenja istog u izbornu nastavu i s tom inicijativom ćemo sada ići i prema resornom ministarstvu i nadamo se da ćemo imati uspjeha u tome, kaže Bralić.
Na web platformi susjedstva Kastav predstavljena je, između ostalog, i inicijativa za očuvanjem svih dijalekata hrvatskog jezika, a sljedećeg će tjedna i službeno biti poslan apel Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu kulture i medija da se razmotre okolnosti pod kojima bi bilo moguće uvrštavanje pojedinih dijalekata u popis izbornih predmeta u osnovnim i srednjim školama.
Na predstavljanju je bio i kastavski gradonačelnik Matej Mostarac:
– Kastav je oduvijek bio grad pisane riječi, stoga se tema koju smo odabrali sama nametnula kao logičan odabir. Moram ovdje istaknuti jednu zanimljivost kako je tijekom ove godine i u Europskom parlamentu u Strasbourgu održan govor na našoj čakavštini, što vjerujem da će ostati zabilježeno kao jedna zanimljiva crtica, a na svima nama je da nastavimo njegovati naš jezik i naš zavičaj i da donesemo jedan novi žar u cijelu tu priču o očuvanju našeg identiteta. Mislim da nam za sada u tome jako dobro ide i kako će tragovi ovog projekta ostati kao zalog za daljnji rad u budućnosti, rekao je Mostarac i naglasio:
– Ponosan sam na naše sudjelovanje u projektu Europske prijestolnice kulture. Rijeka je središte naše županije i moramo surađivati zajedno, jer se na taj način obogaćujemo, a pritom mislim na suradnju cijele naše županije. I EPK projekt kao i projekt Urbane aglomeracije Rijeka pokazatelj su kako suradnja unutar regije treba funkcionirati i kako dovodi do zajedničkog prosperiteta, kaže gradonačelnik ‘grada na brege’.
Riječi hvale za susjedstvo Kastav i njihovo nastojanje u očuvanju jezika imala je i direktorica RIJEKE 2020 Irena Kregar Šegota:
– Valja reći kako susjedstvo Kastav već tri godine intenzivno radi na svom programu, kako su do sada održane brojne aktivnosti i kako je ovaj program samo jedna javna artikulacija svega onoga što su napravili do sada. Odabrali su temu koja je jedan od važnih elemenata očuvanja našeg identiteta, a istovremeno su cjelokupni program prenijeli u online svijet što pokazuje koliko gledaju u budućnost i koliko se trude na nove načine zaštititi svoje kulturno bogatstvo. Programski pravac 27 susjedstava stvorio je nešto što mi se čini iznimno važno za istaknuti, a to je jedna platforma suradnje za koju vjerujem da će se nastaviti kako između naših lokalnih susjedstava, tako i sa europskim susjedima i da ćemo nastaviti pokazivati bogatstvo naše kulture i tradicije, istaknula je Kregar Šegota.
Valja svakako spomenuti da se u europskom kontekstu grad Kastav susjedski povezao s mađarskim gradom Pečuhom, koji je 2010. nosio titulu Europske prijestolnice kulture. Povezani su upravo kroz temu jezika te su započeli razmijenu iskustava u nastojanju očuvanja manjinskih jezika i dijalekata.
Potporu susjedstvu Kastav EPK na predstavljanju web platorme dali su i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić te pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.
– 27 susjedstava jedan je od dva programska pravca unutar Europske prijestolnice kulture u kojima Primorsko-goranska županija aktivno sudjeluje, a ideja je bila da kroz ljude, običaje, tradiciju i povijest predstavimo mjesta i gradove diljem naše županije. Najbolji način za to je putem lokalne zajednice i lokalnog stanovništva koji na najbolji mogući način mogu prezentirati svoj kraj. Drago mi je što su unatoč epidemiji, sva susjedstva pronašla način da prezentiraju svoje programe, kao i Grad Kastav na koji gledam kao na romantičan gradić bogate povijesti, a istovremeno moderan grad okrenut budućnosti. Kastav poštuje svoju povijest i tradiciju i stoga mi je jako drago što su u središte svog programa stavili čakavštinu, mislim da su izabrali pravu stvar za predstaviti je široj publici, kazala je zamjenica Medarić.
– Kastav je uvijek bio propulzivna sredina koja jako dobro balansira između tradicije i suvremenosti i moram istaknuti kako jako puno surađujemo. Veseli me što će uređenjem Lokvine i Crekvine Kastav svoju kulturnu ponudu podignuti na još jednu kvalitetniju razinu. Moram istaknuti kako su se mnogi gradovi i mjesta naše županije uključili u pripremu i stvaranje programa i prije nego što je Rijeka ponijela EPK titulu te je možda upravo to bio jedan od važnih razloga zašto je na kraju i postala Europskom prijestolnicom kulture. Ovu EPK godinu i EPK priču stvorili smo zajedno i svima želim zahvaliti na tom predanom radu i angažmanu, zaključio je pročelnik Šarar.
Nositelj inicijative susjedstva Kastav je Grad Kastav, a partneri u stvaranju programa su Udruga Čakavski senjali, Udruga Kastavsko kulturno leto i Dječji vrtić Vladimir Nazor Kastav.
O SUSJEDSTVU KASTAV
U okviru projekta Rijeka 2020 i programskog pravca 27 susjedstava, jedinstvenost susjedstva Kastav čini naglašena težnja i aktivno zalaganje zajednice da se iz bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa grada posebno izdvoji i snažno potakne očuvanje upravo onog segmenta nematerijalne kulturne baštine koji je istovremeno jedna od odrednica identiteta žitelja Kastva i prepoznatljiv motiv Kastavštine, ali je ujedno i kulturno dobro koje postupno iščezava. U pitanju je jezik, odnosno izvorna kastavska čakavština koja je samo dijelom bogatstva brojnih čakavskih govora, no čiji se broj govornika iz godine u godinu smanjuje te danas na kastavskom području izvornom kastavskom čakavštinom govori tek trećina žitelja.
Šira prepoznatljivost Kastva počiva na očuvanoj staroj gradskoj jezgri i brojnim arhitektonskim spomenicima i znamenitostima usred kojih se odvija bogati kulturni i društveni život grada. Povijesna gradska jezgra središte je kulturnog i društvenog života, te uz očuvanu prirodu, okolne krajolike i vizure pejzaža koje se pružaju s uzvisine srednjovjekovne utvrde nadomak obale Kvarnera, predstavlja privlačno turističko odredište.
Jednako kako je svakodnevica lokalne zajednice, čiji ekonomski prosperitet dijelom proizlazi iz turističkih i uslužnih djelatnosti, u uvjetima globalne ekonomije nužno podređena kulturi turizma, tako je i svakodnevni govor ograničen razvojem i zahtjevima globalizirane komunikacije.
O PROGRAMU „SAČUVAJMO UGROŽENE JEZIKE!“
Inicijativa za očuvanje autentičnog lokalnog zavičajnog govora u sklopu programa 27 susjedstava samo je ulomak već započetog rada na očuvanju jezika u zajednici koja je do danas, unatoč nezaustavljivom valu globalizacije, uspjela očuvati vrijednosti lokalne kulture, tradicije i običaja i ovim programom proširiti problem očuvanja jezika u europski kontekst o čemu govore i brojne kulturno umjetničke manifestacije – Ča-čitalnica, Čanson Fest, Bela nedeja, Kastafsko kulturno leto, Festival gitare i Kastav Blues Festival, Advent s najljepšim pogledom, Pust, Dan grada Kastva, Jelenina, Zeleni Kastav, Susret vinara kastavštine Belica, Festival puhačkih orkestara, Kastavske sportske igre.
Susjedstvo Kastav povezalo se i s drugim susjedstvima unutar programskog pravca 27 susjedstvava, kao što su Sveučilišni Kampus, Drenova, Praputnjak, Čavle, Matulji, Lovran.
Tijekom 2019. i 2020. godine aktivno su se organizirale aktivnosti vezane uz čakavski govor.
Provedeno je anketno ispitivanje s ciljem stjecanja uvida u poznavanje i uporabu čakavskog narječja osnovnoškolskih učenika.
Dobiveni nalazi potvrđuju elemente zamiranja čakavskog idioma među djecom te istovremeno ukazuju na potrebu učenika za aktivnostima koje će biti usmjerene na njegovo učenje, što potvrđuje da postoji interes i potreba za nastavkom postojećih i razvojem novih aktivnosti usmjerenih prema premaobogaćivanju znanja i iskustva učenika te očuvanja ovog segmenta kulturne baštine.
Nažalost, navedene činjenice ne najavljuju dobru budućnost našega čakavskog govora jer je lingvistička činjenica da jedan jezik zauvijek nestaje kada ga djeca ne govore i ne uče.
U aktivnostima s djecom, u Dječjem vrtiću Vladimir Nazor Kastav održavan je projekt Čakavska povedalnica,učenje, razumijevanje i upoznavanje čakavskog govora kroz igru i pričanje. Ilustrirana je i objavljena zavičajna slikovnica Zgubjena pupica po legendi o Crekvini. Izdan je dječji višejezični kalendar za 2019. godinu, a nastao je u suradnji s engleskom, talijanskom i čakavskom skupinom djece Vrtića. Radionice za djecu s ciljem upoznavanja čakavskog jezika, užanci za Vazan i upoznavanje krajolika, griže i gromače, održavane su u Dnevnom boravku – Idičinoj peknjici u Kastvu i okolici Kastva. U aktivnostima Bolje vas našli učenici Škole ilustrirali su na temu upitnih čakavskih riječi Ča? Ki? Zač?. Izloženi radovi su bili putokaz po ulici koja je vodila do likovnih radionica koje su vodili kastavski umjetnici za djecu. Ostvaren je i međugeneracijski i multikulturalni projekt ČA-čitalnica, natjecanje u interpretativnom čitanju čakavskih proznih tekstova s ciljem čitanja, a i pisanja tekstova na čakavštini. Na natjecanje se prijašnjih godina prijavljivalo 87 natjecatelja, najviše djece, mnoge škole, udruge i odrasli pojedinci. Stručni skup Čakavski jezik u 21. stoljeću – izazovi i potencijali namijenjen učiteljima razredne nastave, učiteljima Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama, knjižničarima, ali i drugima koji su zainteresirani za ovu tematiku održan je s ciljem većeg pridavanja važnosti u obradi narječja u školama.
U Dnevnom boravku, pod nazivom Isto, a opeta drugačeje održale su se pogovori uz druženje za odrasle sudionike iz Susjedstava. Od planiranih aktivnosti zbog pandemije COVID 19 održali su se susreti s temom Pust i Va vrte.
Ostvareni su posjeti ostalim susjedstvima kao i posjet Pečuhu. Predstavili smo rad Susjedstva Kastav na posjetu Daruvaru na susretu s Zajednicom Čeha. Učestvovali smo u programu Vijeća Europe STEPS s uratkom prikazanim na mrežnim stranicama https://passiton-steps.com/hr/project.
Objavljen je i Slovnik kastafskega govora Cvjetane Miletić (10 800 riječi). Rječnik je ustupljen Susjedstvu Drenova u projektu ČAI (umjetna inteligencija i ČA) uz dogovor za buduću suradnju na čuvanju čakavštine. On je također ustupljen znanstvenicima za virtualne programe – nove rječnike kao što su Tri hrvatska e-leksikona u mrežnom okviru (ČA KAJ ŠTO) i za Hrvatski mrežni e-rječnik višerječnica.
Snimljen je i dokumentarni film Ćemo zgubit naš zajik? kao i video prikaz rada na Dnevnim boravcima Isto, a opeta drugačeje.
Želeći nastaviti tradiciju kastavskog začetništva započetu pred 150 godina na osnivanju Čitalnice u Kastvu, prve hrvatske čitaonice u Istri, pod sloganom SLOŽIMO SE, organizirano je jedinstveno natjecanje koje se prvi put uspješno održalo 24. rujna 2016. godine u Kastvu. ČA-čitalnica, natjecanje u interpretativnom čitanju čakavskih proznih tekstova.
Zavičajni govor zamire, osobito drastično među najmlađima, pa i u obiteljima. Konačni cilj ovog projekta je osvješćivanje tog problema i korak k zaštiti čakavskog jezika kao kulturne nematerijalne baštine.
Projekt je međugeneracijski i multikulturalni (izvorni govornici, ali i svi koji su prihvatili čakavštinu, a žive na području PGŽ).
Upravo su ljepota, izražajnost i originalnost pojedinih dijalekata doveli do ocjene UNESCO-a kojom su pojedini jezični idiomi prepoznati kao nematerijalna baština, a to je put kojim se želi provesti i našu, kastavsku domaću besedu, naš lijepi domaći zajik.
Unatoč posebnosti situacije koja vidljivo utječe na sva područja kulture, vrlo neobičnom i nesigurnom početku nastavne godine, želja je bila da se ipak po petu godinu za redom ČA-čitalnica ipak održi na virtualnoj platformi mrežne stranice www.ca-citalnica.com. Na stranici su objavljeni svi dokumenti potrebni za natjecanje. Natjecanje je započelo 1. rujna 2020. pozivom na slanje videuradaka potom se glasovalo on line za nagradu publike najboljem ča-čitaču od 4. do 10. listopada. Objava nagrađenih ča-čitača na mrežnim stranicama Čitalnice i Grada Kastva kao i u medijima bila je 11. listopada 2020.
Natjecalo se u četiri kategorije: učenici 1. i 2. razreda, učenici 3. i 4. razreda, učenici 5. do 8. razreda o natjecatelji od 15 godina na više. U svakoj kategoriji dodjeljuje se po tri nagrade: nagrada Povjerenstva najuspješnijom čitaču, nagrada Povjerenstva za dodatnu zadanu temu i nagrada publike. Osim ostalih tema ove godine besedi su dodatna tema i inspiracija natjecanja. Naše besedi – tople, hladne, tvrde i meke, bogate i škrte – svojom nas melodijom poput korijenja žilavo i ustrajno vezuju za naše tlo. Upravo te besedi čule su se s područja Rijeke i cijelog riječkog prstena, uključujući i otok Krk u videouratcima čitača. U mjesec dana stranica je posjećena 5 497 puta, a za natjecatelje su prikupljena 2 934 glasa. Podršku natjecanju dali su osim 51 natjecatelja i 19 mentora, 8 osnovnih škola, 1 srednja škola, 1 knjižnica i 3 udruge. Nagrađenim čitačima dodjeluju se slike likovnog umjetnika Saše Jantoleka.
Stručna i studijska putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu u svrhu usavršavanja, razmjene iskustva, i/ili prezentiranja susjedstava u kontekstu Rijeka 2020; Tim susjedstva Kastav je na studijsko putovanje putovao u Pečuh, gdje su se susreli s Bokorom Belom, predsjednikom Zaklada za Mađare izvan granica (https://htma.hu/index.php/en/) koji je ujedno bio voditelj njihovog programa Europske prijestolnice kulture 2010, te Karoly Mehesom, piscem i novinarom koji je također bio uključen u program Europske prijestolnice kulture u Pečuhu.
Posjetili smo i kulturnu četvrt Zsolnay koja je izrasla na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa i to u vrijeme kada je Pečuh proglašen europskom prijestolnicom kulture.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Pečuh, Mađarska, grad je koji je 2010. nosio titulu Europske prijestolnice kulture, a sa susjedstvom Kastav povezalo se kroz temu jezika te započeli razmijenu iskustava u nastojanju očuvanja manjinskih jezika i dijalekata. Zaklada za Mađare izvan granica nastoji svojim aktivnostima poboljšati kulturni i društveni život mađarskih zajednica koje žive kao manjine u susjednim zemljama, te potaknuti i proširiti komunikaciju između kultura mađarske manjine i većinskog naroda.
Nositelj inicijative:
Susjedstvo Kastav dio je programskog pravca 27 susjedstava u sklopu projekta Rijeka 2020 Europske predstolnice kulture.
Projekte i programe vodili su:
Dragica Stanić, Dubravka Uroda, Karmen Šimetić (ČA-čitalnica, Stručni skup), koordinacija Andrea Bralić, Ema Harej Čargonja, Krešimir Vidović
Ema Harej Čargonja, Dragica Stanić, Sven Sušanj, Andrea Bralić, Helena Ninković Budimlija, Krešimir Vidović (Dnevni boravak, Bolje vas našli)
Dragica Stanić (voditelj projekta Čakavska povedalnica, predsjednik Udruge Čakavski senjali koji je izdavač slikovnice Zgubjena pupica, Višejezičnog kalendara za 2019.g i Slovnika kastafskega govora Cvjetane Miletić)
Partneri: Udruga Čakavski senjali Kastav, Dječji vrtić Vladimir Nazor Kastav, Kastafsko kulturno leto
Program financijski podržava: Grad Kastav
