Projekt „Lab for European Project Making“ u Rijeci je okupio predstavnike brojnih budućih Europskih prijestolnica kulture, pa tako i Simonu Neumann, direktoricu Temišvar 2021.
Kako napreduju pripreme za Temišvar 2021 program?
Temišvar je osvojio titulu u rujnu 2016. godine, te smo odmah nakon toga počeli s osmišljavanjem implementacijske strategije. Podijelili smo implementacijsko razdoblje u dvije faze. Prve tri godine su razvojna (startup) faza tijekom koje ćemo se usredotočiti na programe za izgradnju kapaciteta, koje smo nazvali ˝power stations˝ u prijavnoj knjizi. Također, bavimo se manjim projektima putem kojih želimo ispitati javno mnijenje o nekim novim oblicima umjetnosti. Također, kroz našu udrugu „Temišvar prijestolnica kulture“, koja je nadležna za implementaciju programa, namjeravamo stvoriti platformu za dijalog o određenim temama unutar zajednice te pozvati goste iz inozemstva. To će biti glavne aktivnosti tijekom startup faze. Startup faza trajat će od 2017. do kraja 2018. godine, možda i prvih par mjeseci 2019., dok ćemo se od 2019.-2020. godine nadalje usredotočiti na fazu produkcije. Opremljeni kapacitetima koje smo razvili tijekom prve dvije godine, počet ćemo u praksi provoditi projekte za EPK godinu. 2022. godine, nakon EPK godine, usredotočit ćemo se na njegovanje nasljeđa, na ono što ostaje nakon 2021. godine, te ćemo zasigurno imati centar resursa, možda i ˝power station“ kao u prijavnoj knjizi, te ćemo time pridonijeti osnaživanju kapaciteta sektora kulture.
Koje su najveće prednosti, a koje najslabije točke vašeg programa?
Rekla bih da je najveća prednost to što već imamo jednu udrugu, tj. skupinu nezavisnih organizacija koja uživa podršku općina, županije, sektora kulture i poslovnog sektora te, rekla bih, i ostalih nezavisnih organizacija u gradu. Tijekom 5 godina u kojima smo pripremali kandidaturu, izgradili smo odnos povjerenja s navedenim nositeljima interesa, stoga nimalo ne iznenađuje osnivanje udruge. Bitna prednost je također što je šira zajednica preuzela program Timisoara 2021. ˝pod svoje˝ budući da je i sama sudjelovala u njegovom stvaranju . Sve to stvara određenu razinu entuzijazma. Naravno, ima i skeptika i ljudi koji ne vjeruju u naš program, no to je normalno za svako zdravo društvo. Još jedna od naših prednosti je to što uživamo političku potporu za implementaciju programa, no još je prerano reći kako će se ona konkretno manifestirati budući da smo na samom početku. Što se slabosti tiče, istaknula bih da je rumunjsko zakonodavstvo koje regulira implementaciju bilo kojeg kulturalnog programa, bilo da je vezan uz javne ili nezavisne kulturalne institucije koje provode programe pomoću javnih sredstava, poprilično neintegrirano, u smislu da imamo različite elemente zakonodavstva koji ne idu jedni s drugim. Kako uskladiti određene elemente zakona s našom misijom uvijek će predstavljati veliki izazov. To mi je, kao direktorici Timisoara projekta, jedan od najvećih izazova s kojima se suočavam. Još jedan izazov predstavlja upravljanje očekivanjima. Ljudi, javne institucije i nezavisni sektor – svi oni očekuju da će dobiti novce za sve projekte koje predlažu. Stoga je naša misija sljedeća – uvijek iznova jasno komunicirati o čemu je EPK. Nijedan EPK program ne može doseći razinu na kojoj baš svi razumiju o čemu se EPK radi, budući da takva vrsta razumijevanja zahtijeva svakodnevni fokus na implementaciju EPK-a, te i uvažavanje činjenice da postoje određena europska očekivanja i pravila vezana uz čitav projekt koja nadilaze nečije osobne interese.
Kako vidite suradnju s ostalim EPK gradovima, a u tom kontekstu i s Rijekom?
Planiramo uključiti ostale EPK gradove. Rijeka nam je jako važna, kao i Novi Sad, koji s nama dijeli titulu. Tu su i Grčka, te Matera i Plovdiv, koji su nam jako važni za provođenje konkretnog projekta ˝Lab for European Project Making˝, o čijoj smo implementaciji došli raspravljati u Rijeku. Imamo i neke specifične projekte s Novim Sadom budući da živimo u istom ˝susjedstvu˝ i dijelimo dosta zajedničke povijesti i baštine. Rijeka nam je također jako važna jer možemo naći zajedničke projekte. Pozvali smo Rijeku da podrži Temišvar na dan predstavljanja našeg žirija, te je gđa Irena Kregar Šegota došla u naš grad i izrazila punu podršku u ime Rijeke 2020, te sada sve to stavljamo u praksu. Imamo mnogo toga zajedničkog – prije svega dijelimo istu budućnost, što je jako važno budući da je budućnost onakva kakvu ju sami napravimo. Sada imamo u rukama savršenu priliku oblikovati vlastitu budućnost.
