Prvi susret čitalačke grupe u okviru istraživačkog projekta Piratska skrb u utorak u OKC-u Palach.
U Omladinskom kulturnom centru Palach u utorak, 17. rujna u 19 sati, održat će se prvi susret čitalačke grupe u okviru programa Piratska skrb, koji je sastavni dio programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Piratska skrb je istraživački projekt kojim će se, kroz izložbeni program u 2020. godini i niz popratnih razgovora, predstaviti sve prisutniji oblici ispreplitanja „skrbi“ i „piratstva“, čime se na nove i zanimljive načine nastoje nadvladati neki od najvažnijih izazova naše epohe. Projekt se bavi danas često kriminaliziranim praksama skrbi, brige ljudi jednih za druge, te piratstva kao čina skrbništva u digitalnoj sferi.
Na susretima čitalačke grupe sudionici će prolaziti kroz odabrane tekstove i razgovarati o tehnologijama potpomognutim praksama skrbi, brige, njege i održavanja koje se javljaju kao odgovor na kriminalizaciju solidarnosti i politiku rezova u socijalnim sustavima. Čitalačka grupa će biti siguran prostor gdje sudionici mogu otvoreno i bez straha postavljati pitanja i razmatrati ideje, a nije potrebno ni bilo kakvo predznanje o temi. Većina tekstova će biti na engleskom jeziku i bit će ih moguće preuzeti s interneta prije svakog susreta. Sudionici su pozvani pročitati ih unaprijed, ali ni to nije uvjet za sudjelovanje, budući da će se pojedini važni odlomci zajedno čitati na samim susretima. Grupi se u bilo kojem trenutku mogu pridružiti svi zainteresirani, bez prethodne rezervacije i najave.
Na prvom će se susretu, u utorak, 17. Rujna u 19 sati, čitati i raspravljati o tekstu Who Cares?: How to Reshape Democracy najvažnije autorice za razumijevanje skrbi kao političkog pojma, Joan Tronto. Tekst je moguće pročitati na linku http://bit.ly/2lSlUd8 , a oni koji žele doći unaprijed spremni, pozvani su da ga pročitaju do 21. Stranice.
Idući je susret u OKC-u Palach planiran u srijedu, 9. listopada, kada će se čitati tekst Oscara Wildea In Praise of Disobedience, koji je također moguće pročitati na linku http://bit.ly/2lSmaJ8.
O projektu Piratska skrb
Izjava Audrea Lordea „trebamo svjesno učiti kako biti nježni jedni prema drugima dok nam to ne postane navika“ najbolje opisuje cilj projekta Piratska skrb. Živimo u vremenu u kojem se skrb, kao politička i kolektivna mogućnost društva, sve intenzivnije kriminalizira, a internet je bojno polje ponovnog prisvajanja sredstava za društvenu promjenu. Primjere skrbi nalazimo primjerice u kriminalizaciji spasilačkih misija migranata diljem Sredozemnog mora, kada se zatvorskim kaznama kažnjavaju humanitarni radnici koji pomažu njihov ilegalni ulaz u Europu istovremeno im spašavajući život. Primjer piratstva povezanog uz skrb pronalazimo u primjerice pojavi piratskih online knjižnica.
Voditelji projekta Piratska skrb su Valeria Graziano, Tomislav Medak i Marcell Mars sa Sveučilišta Coventry, koji „piratskom skrbi“ nazivaju sve oblike neposluha i solidarnosti koji sežu od pomoći izbjeglicama i migrantima, zdravlja, reproduktivnih prava, zdravlja trans osoba, samoorganiziranja brige o djeci i starijima, borbi za pravo na stanovanje, borbe protiv policijskog nasilja i rasizma, blokiranja ekološki štetnih projekata, do piratstva u području dostupnosti znanja i kulture.
Voditelji programa:
Valeria Graziano je istraživačica pri Centru za postdigitalne kulture na Sveučilištu Coventry. Članica je istraživačkih inicijativa Postoffice Research Group i Network for Institutional Analysis. U fokusu njenog istraživačkog rada su kulturne prakse koje vode k odbijanju rada i potencijalima političkog užitka. Njen pristup oslanja se na tradicije autonomističkog marksizma, institucionalne analize, materijalističkog feminizma i kritičke teorije organizacije. Su-urednica je “Repair Matters”, tematskog broja časopisa ephemera: theory & politics in organisation (svibanj 2019).
Marcell Mars je istraživač pri Centru za postdigitalne kulture na Sveučilištu Coventry. Jedan je od osnivača Multimedijalnog instituta/MAMA u Zagrebu. Njegov istraživački projekt “Studije vladajuće klase”, koji je započeo na Jan van Eyck Akademiji 2011. godine, preispituje procese digitalne inovacije, adaptacije i inteligencije u korporacijama kao što su Google, Amazon, Facebook i eBay. Doktorand je pri Laboratoriju za istraživanje digitalnih kultura na Sveučilištu Leuphana, gdje piše tezu pod naslovom Foreshadowed Libraries. S Tomislavom Medakom pokrenuo je projekt Memory of the World/Public Library, za koji razvija i održava softversku infrastrukturu.
Tomislav Medak je doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta Coventry. Član je teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta i knjižničar-amater projekta “Memory of the World/Javna knjižnica”. U istraživačkom radu bavi se pitanjima tehnologija, kapitalizma i postkapitalističke tranzicije, s posebnim fokusom na ekonomiji intelektualnog vlasništva i nejednakoj razvijenosti znanosti i tehnologija. Autor je dvaju ogleda, The Hard Matter of Abstracion – A Guidebook to Domination by Abstraction i Shit Tech for A Shitty World. S Marcellom Marsom uredio je zbornik Javna knjižnica i pamflet Guerilla Open Access.
