4. rujan 2017
9:45 – 10:30
Predavanje: Predstavljanje pojma razvoj publike
(Alessandra Gariboldi, Fitzcarraldo, Italija)
Razvoj publike je transverzalan fenomen koji nadilazi granice ne samo specifičnih kulturnih politika kojima je cilj podržavati pristup i sudjelovanje u kulturi kao i kulturi u širem smislu riječi, već i politika kojima je cilj potaknuti korištenje kulturnih sadržaja u mladih ljudi te novih tehnologija.
Pojam se razvio od gotovo potpuno marketinški orijentiranog pristupa u viziju razvoja publike koja je više holistička i fokusirana na proces, kao sredstvo produbljivanja, jačanja i proširenja odnosa između kulturnih institucija i različitih vrsta publike.
Što je, dakle, zapravo razvoj publike? Što se u Europi u 2017. godini događa u kontekstu razvoja publike? I općenitije, mislimo li svi na isto kada razgovaramo o tome? Zašto je to tako važno za kulturni i društveni razvoj? Kako izgleda „uspješni“ razvoj publike? Ovo predavanje pozabavit će se najvažnijim značajkama tog složenog pojma postavljajući, tako, okvir za razvoj teme tijekom trodnevnog seminara.
11:00 – 11:45
Predavanje: Publika u živoj predstavi
(Armelle Stépien, PR i konzultant za razvoj publike, Francuska)
Na koji se način razmatra pitanje publike danas u Francuskoj? Što to koči ili potiče posjećivanje kazališta? Kako primijeniti strategije za razvijanje i diversifikaciju publike u vezi s umjetničkim projektima? Izlaganjem nekoliko primjera u javnim kazalištima u Francuskoj, potrudit ćemo se odgovoriti na ta pitanja. Koristeći kao posebne primjere dva programa umjetničkog i kulturnog obrazovanja koje je razvilo kazalište Odéon-Théâtre de l’Europe u Parizu, razmišljat ćemo i o načinu kako uspostaviti nove odnose s publikom i to inovativnim metodama i praksom posredovanja koje, u kontekstu koji se neprestano mijenja, valja stalno osmišljavati.
12:00 – 13:30
Primjeri dobre prakse: Razvoj publike po ciljanim skupinama
Djeca kao publika i filmska umjetnost
(Slobodanka Mišković, Art kino, Hrvatska)
Art-kino djeluje kao platforma za razvoj riječke audiovizualne kulture. Ono nije samo mjesto prikazivanja i gledanja filmova, već i mjesto rasprave, komunikacije, istraživanja, edukacije. Upravo stoga, posebna pažnja se poklanja razvoju filmske kulture u djece i mladih te ih se nastoji potaknuti na gledanje, razumijevanje i stvaranje filmova. U mnogim aspektima života djeca i mladi stvaraju i dijele pokretne slike, a digitalni svijet i zajednica sve više prožimaju njihovu stvarnost te je nužno promišljati načine na koje im možemo pomoći u razvoju vještine razumijevanja, interpretacije i primjene filmskoga jezika. Art-kino kontinuirano provodi više obrazovnih projekata, a svakako je najprepoznatljiviji i najuspješniji – Škola u kinu, u suradnji s lokalnim osnovnim i srednjim školama. Temeljem ovoga projekta gotovo devet tisuća lokalnih školaraca posjeti Art-kino tijekom školske godine pa se tako upoznaje s vrijednim filmskim djelom. Obrazovni programi koje razvijamo u suradnji s lokalnim školama predstavljaju jednu od ključnih programskih odrednica Ustanove. Oni su bitna kulturna i društvena vrijednost za zajednicu u kojoj djelujemo te predstavljaju ključni razvojni potencijal Art-kina.
Na seminaru ćemo se imati prilike upoznati s primjerom dobre prakse Art-kina, odnosno projektom Škola u kinu, počecima rada, kontekstom, metodama, programskom orijentacijom i ciljevima projekta.
Primjeri dobre prakse: Razvoj publike po ciljanim skupinama
Tinejdžerska publika i suvremeno kazalište
(Alma R. Selimović, Bunker, Slovenija)
Poznato je da tinejdžeri većinom ne sudjeluju u umjetničkim događanjima na koja su ih u djetinjstvu upućivali škola i roditelji. Budući da su prerasli i previše cool da bi išli na dječja događanja, a premladi za događanja za odrasle, malo je koji od preostalih izbora kvalitetan i izvan domene srednjestrujaške kulture.
Bunker razvija nekoliko programa suvremene kazališne umjetnosti za tinejdžere i njih će nam predstaviti Alma R. Selimović: nekima se pokušava ostvariti kontakt s tinejdžerima putem škole, a u nekim programima tinejdžeri postaju voditelji – nudi im se platforma za vlastiti program.
14:15 – 16:45
Radionica: Kako osmisliti i ostvariti projekt kulturne medijacije
(Armelle Stépien, PR i konzultant za razvoj publike, Francuska)
Kulturnom medijacijom stvaraju se veze između djela i građana. Da bi ostvarile uspjeh kako kod tvoraca projekata, tako i kod korisnika, uz stvarno poštivanje specifičnosti teritorija i aktera, provedene aktivnosti moraju u obzir uzeti različite parametre.
Nakon kratkog predstavljanja izazova kulturne medijacije, predložit ćemo sudionicima da u malim skupinama rade na osmišljavanju i provedbi projekta kulturne medijacije. Predložit će se metodologija koja uzima u obzir pitanja koja se mogu postaviti vezano uz umjetnički projekt, ciljne publike, ciljeve, kalendar, evaluaciju, informaciju, promidžbu i proračun. Potom će se svaki projekt predstaviti cijeloj grupi nakon čega će sudionici moći razmijeniti ideje.
14:15 – 16:45
Radionica: Prvo, ono najvažnije! – Što morate imati prije nego što započnete s razvojem publike?
(Paul Bogen, Olivearte, UK)
Razvoj publike nije projekt, već dugotrajni proces – proces koji, da bi bio učinkovito izveden, zahtijeva zdravu, dobro uhodanu organizaciju koja je već ustanovila i razradila neke od ključnih struktura, procesa i politika. Stoga će glavna tema ove radionice biti – kako procijeniti jesmo li zaista spremni za otpočinjanje procesa razvoja publike? Raspravljat ćemo i preispitati teme vezane uz ciljeve, viziju, politike, komunikaciju, strategije, financije, ljudske resurse, materijalne resurse, strukture i organizacijsku kulturu. Zatim ćemo obraditi sve one specifične stvari za koje se moramo pobrinuti prije nego što započnemo s procesom razvoja publike, a predstavit ćemo nekoliko ideja i mogućnosti za provedbu navedenog u djelo.
Radionica je namijenjena svima koji su zainteresirani za implementaciju razvoja publike, osobito direktorima/glavnim izvršnim direktorima, producentima, programskim voditeljima/kustosima i djelatnicima u području komunikacija/ marketinga i odnosa s javnošću.
Što možete naučiti?
Kako procijeniti koliko je vaša organizacija trenutno zdrava, koji su najvažniji čimbenici i kako ih procijeniti. Kako procijeniti kakav stav vaša organizacija trenutno ima prema svojoj publici te kakav odnos ima s njom. Jeste li zaista spremni za razvoj publike i, ako niste, kako razviti spremnost i izraditi plan za to.
5. rujan 2017
9:15 – 10:00
Predavanje: Planiranje razvoja publike: između ideje i stvarnosti
(Alessandra Gariboldi, Fitzcarraldo, Italija)
Prije nego što je postao teorijom, razvoj publike započeo je kao razjedinjena praksa utemeljena u potrebi kulturnih organizacija da ostvare svoje misije. Projekti razvoja publike većinom su planirani i pokretani u pojedinačnim odjelima (obično onima za obrazovanje ili marketing), većinom bez strateške vizije i radnoga plana koji bi omogućili da ih se najbolje iskoristi. Planiranje je najbanalniji i istovremeno najsloženiji izazov kod uspostavljanja odnosa s publikom, zato što stvarnost često kvari naše jednostavne i savršene planove za budućnost. Unatoč tome, dobro planiranje je jedini način da se pokušaju postići naši ciljevi vezani uz publiku i najbolji način da se u tome uspije. Predavanje će dati pregled strukture plana razvoja publike i načina na koji ih neke organizacije pokušavaju kombinirati sa stvarnim radnim procesima.
10:15 – 11:00
Predavanje: Organizacijske promjene i usmjerenost na publiku : Europske perspektive
(Cristina Da Milano, ECCOM, Italija)
Postoji mnogo načina pomoću kojih se možemo suočiti s izazovima vezanim uz razvoj i uključenost publike, a koji se međusobno razlikuju ovisno o tome o kakvoj je kulturnoj ustanovi riječ – je li riječ o etabliranoj ustanovi koja se nalazi u procesu rekonceptualizacije, organizaciji koja je usmjerena na publiku već od samog svog početka, organizaciji umjetničkog smjera koji prirodno teži participativnim praksama ili pak o promjenama u marketinškom i komunikacijskom pristupu koje je potaknula promjena vodeće strukture.
Bilo kako bilo, nedavna Studija o razvoju publike koja je financirana sredstvima Europske unije, podrobnom je analizom 30 studija – slučaja diljem Europe ukazala na to kako sve ustanove koje su se pokazale uspješnima u promicanju i provođenju pristupa usmjerenih na publiku imaju nekoliko zajedničkih točaka: usmjerenost na slušanje, pristup temeljen na metodi pokušaja i pogreške, relevantnost podataka i zajedničke ciljeve. Većina njih jasno opisuje vezu između razvoja publike i organizacijskih implikacija i pitanjima vezanih uz vodstvo. Analizirani slučajevi predstavljaju poprilično raznoliku i uravnoteženu mješavinu ˝reaktivnih˝ i ˝proaktivnih˝ promjena: reaktivni pristup je i dalje prevladavajući način na koji mnoge kulturne ustanove odgovaraju na pritiske izvana. S druge strane, proaktivni pristup temelji se na organizacijskim oblicima ponašanja koji predviđaju i interpretiraju nadolazeće društvene fenomene, a na njih uzvraćaju s ad hoc odgovorima i inovacijama u obliku prijedloga strategija za djelovanje.
Pomak prema pristupu koji je usmjereniji na publiku zahtijeva organizacijsku klimu koja potiče promjene putem otvorenih procesa inovacije i snažnog naglaska na uključenost svih zaposlenika: vodstvo igra važnu ulogu u uvođenju alternativnih i inovativnih pristupa te u slamanju svih oblika otpora unutar organizacije.
11:30 – 12:15
Predavanje: Vrijednost evaluacije
(Jonathan Goodacre, The Audience Agency, UK)
Evaluacija se često smatra procesom koji moramo proći na kraju nekoga projekta, najčešće kako bismo ulagačima i dionicima opravdali svoje postojanje. No, evaluacija, također, može predstavljati i iznimno vrijednu vježbu koja nam može pomoći da bismo promijenili, razvili i poboljšali svoju praksu te razumjeli ključne trendove i utjecaje. Stoga će ovo predavanje razmotriti vrijednost evaluacije, pri čemu ćemo se osobito osvrnuti na ulogu publike te koristiti praktične primjere koji pokazuju na koje nam načine evaluacija može pomoći u unaprjeđenju svoga rada.
12:30 – 13:45
Primjeri dobre prakse: Razvoj publike u institucijama i razne umjetničke forme
Izgradnja publike kroz preobrazbu ustanova
(Tijana Palkovljević Bugarski, Galerija Matica srpska, Srbija)
Početkom 21. stoljeća kulturne ustanove suočile su se s velikim izazovom – kako prilagoditi svoje djelovanje, programe i aktivnosti publici novoga milenija. U muzejskoj profesiji pojavilo se sljedeće pitanje: može li se stvoriti nova publika bez sveobuhvatne preobrazbe tradicionalno ustrojenih muzeja i galerija? Galerija Matice srpske, kao konzervativna nacionalna galerija, odlučila je problem nedovoljno razvijene publike riješiti pomoću desetljeća kontinuirane preobrazbe prostora, programa i komunikacijskih strategija. Nakon deset godina rada vidljivi su sljedeći rezultati: broj publike je narastao a i struktura publike je raznovrsnija. No, budući da je riječ o procesu koji nikada ne završava, svi uspjesi koje je Galerija dosad postigla predstavljaju tek temelj za daljnji razvoj publike. A mogućnosti su beskrajne…
Primjeri dobre prakse: Postavljanje publike u središte iskustva muzeja
(Sofia Tsilidou, NEMO, Hellenic Ministry of Culture and Sports, Grčka)
Uprave muzeja posljednjih su se godina suočile s globalnim trendovima i izazovima koji su ih potaknuli na preusmjeravanje pogleda s predmeta na publiku te usvajanje pristupa koji u središte stavlja publiku. Preusmjeravanje fokusa na publiku potaknulo je odgovorne osobe u muzejima na prihvaćanje promjena profesionalnog, strukturnog i organizacijskog razvoja. Što ta promjena podrazumijeva? Što je zajedničko muzejima koji su preusmjerili fokus na publiku? Kroz analizu pojedinih slučajeva muzeja iz različitih dijelova Europe, ovom prezentacijom nastojat ćemo prikazati kako su različiti ciljevi vezani uz razvoj publike utjecali na izbor različitih načina na koji muzeji privlače novi i širi dijapazon publike, povećavaju interes postojeće publike i razvijaju obogaćujuća iskustva za sve vrste publike.
Primjeri dobre prakse: Od publike do čitatelja
(Mika Buljević, Booksa, Hrvatska)
Osnovni cilj Kulturtregera je promocija književnosti pa je temelj njegova rada razvoj čitateljskih navika. Ovaj pristup podrazumijeva čitatelje ne kao kupce knjiga, već kao aktivne građane koji svojim djelovanjem utječu na samo književno polje i oblikuju ga. Strategije njihova uključivanja i aktiviranja stoga su osnova programskog promišljanja organizacije. Predstavljanje rada Kulturtregera tako fokus stavlja upravo na ove strategije i način na koji se one implementiraju u glavnim programima poput književnog kluba Booksa i portala za književnost Booksa.hr.
14:30 – 17:00
Radionica: Razvoj publike kao put do kulturne demokracije
(Niels Righolt, Danish Centre for Arts & Interculture (DCAI/CKI), Danska)
Radionica će tematizirati neke od ključnih izazova s kojima se većina organizacija suočava u procesu proširivanja svoga rada na uključivanju publike. Radionica će se sastojati od kratkog uvoda u neke od osnovnih metoda i ideja, nakon čega će sudionici imati priliku primijeniti naučeno na primjeru jednog ili dva slučaja koji(e) će predstaviti sami sudionici. Fokus će biti na identifikaciji, segmentaciji ciljnih skupina, organizacijskim temeljima, internim procesima, načinima uključivanja publike te održavanju odnosa s publikom.
14:30 – 17:00
Radionica: Segmentacija i određivanje prioriteta
(Alessandra Gariboldi, Fitzcarraldo i Cristina Da Milano, ECCOM, Italija)
Svaki plan razvoja publike započinje ključnim pitanjem: koje vrste publike? Određivanje ciljeva vezanih uz publiku na temelju naše misije i analize težak je korak, no promatranje naše publike, njeno razumijevanje i segmentacija može biti još teže. Nijedan proces razvoja publike ne može se započeti prije nego što si priznamo da vjerojatno ne možemo doprijeti do svih, a pogotovu do svih istovremeno. Da bismo pravilno planirali, ključan korak u prepoznavanju potreba publike je njena unutarnja podjela – segmentacija. Uzimajući u analizu osobno iskustvo, sudionici će tijekom radionice učiti kako odrediti segmente i prioritete.
6. rujan 2017
9:15 – 10:00
Predavanje: Razvoj publike kao put do kulturne demokracije
(Niels Righolt, Danish Centre for Arts & Interculture (DCAI/CKI, Danska)
Niels Righolt će nam predstaviti suvremena kretanja u kulturnoj politici Danske i Skandinavije te obrazložiti način na koji povećana potražnja za kulturnom participacijom utječe na stvaranje politika i struktura – što se, primjerice, odražava u razvoju publike kao institucionalnoj strategiji za uključivanje nove u postojeću publiku na lokalnoj i široj razini.
10:15 – 12:30
Panel: Razvoj publike u europskim prijestolnicama kulture
Moderator: Paul Bogen
Jedno bez drugog ne ide. Ili možda ide?
(Agata Etmanowicz, Impact Foundation, Poljska)
U kakvom su odnosu razvoj publike i outreach kategorija europskih prijestolnica kulture? Kako se razvoj publike može tumačiti u kontekstu EPK? (Radi li se o trendu ili prolaznoj modi? Može li poslužiti kao alat za postizanje ‘većega dobra’?) Kakve koristi kulturni sektor i građani mogu imati od nje? (Kad bi barem…/Kako iskoristiti razvoj publike u širem kontekstu) Što možemo naučiti iz iskustava prethodnik EPK? (Ima li se što za naučiti? Uzmimo Wroclaw 2016. kao primjer!)
Europska prijestolnica kulture: jedinstvena prilika za proširenje angažmana publike
(Mary McCarthy, National Sculpture Factory, Irska)
Za razliku od drugih projekata, status europske prijestolnice kulture nudi jedinstvenu priliku za istovremenu interakciju s više različite publike. Ovaj program gradu omogućava širenje ambicija i iskustava njegovih stanovnika i posjetitelja.
Mary McCarthy će održati raspravu o ovoj prilici i svratiti pažnju na nekoliko EPK projekata koji su urodili neočekivano postojanom publikom.
13:15 – 17:00
Radionica: Planiranje razvoja publike
(Alessandra Gariboldi, Fitzcarraldo, Italija i Jonathan Goodacre, The Audience Agency, UK)
Ova praktična radionica o razvoju publike pomoći će sudionicima razviti strategije kojima će moći unaprijediti svoj rad. Radionicu će voditi Alessandra Gariboldi i Jonathan Goodacre, koji su pomogli u stvaranju Adeste i Engage Audiences razvojnih modela. Radionica će potaknuti sudionike na razmatranje načina kojima svoje ciljeve mogu pretvoriti u stvarne strategije za razvoj publike.
Radionica će se nastaviti s temama koje su prethodno obrađene na seminaru ‘Applause Please’, pokazujući na koje sve načine se iz misije, vizije i ciljeva može razviti akcijski plan. Proces će se odvijati korak po korak, pri čemu će sudionici biti slobodni razmijeniti osobna iskustva te naučiti nešto novo iz uspješnih strategija za razvoj publike primijenjenih diljem svijeta.
13:15 – 17:00
Radionica: Kako napisati uspješnu prijavu za kulturni potprogram Creative Europe
(Paul Bogen, Olivearte, UK)
O čemu se radi?
Radionica će biti vrlo praktičan vodič za pisanje uspješne prijave za kulturni potprogram Kreativne Europe uključujući što treba a što ne treba raditi, kad bi se trebalo napraviti te tko bi trebao napraviti – a uz to idu i neki vrhunski savjeti. Radionica ne jamči da ćete se naći u 10 do 15% onih koji godišnje dobivaju sredstva iz svakog segmenta programa ali mogla bi vam dati bolje šanse za uspjeh!
Radionica je namijenjena svima koji se prijavljuje ili se planiraju prijaviti za dobivanje sredstava iz kulturnog potprograma Kreativne Europe.
Dosadašnji rad Paula Bogena
Paul je dobio sedam milijuna eura od strane kulturnog potprograma Kreativne Europe te prethodnog Kulturnog Programa, u periodu između 2007. i 2013. Sredstva koja je dobio bila su za sedam njegovih vlastitih projekata te niz projekata drugih organizacija. Projekti su uključivali male i velike projekte u trajanju od 2 do 4 godine s od 4 do 15 partnera. Ima stopostotnu uspješnost prijavljivanja vlastitih projekata te je bio jedan od procjenitelja za Kulturni Program EU od 2007. do 2013.
7. rujan 2017
10:00 – 16:00
Radionica: Tko jest naša publika, (a tko nije?) – Istraživanje publike može biti super zabavno!
(Agata Etmanowicz, Impact Foundation, Poljska)
Razvoj publike naravno započinje s Vama (s vašom organizacijom), ali sljedeći/paralelni korak je skupljanje što je više moguće podataka o vašoj publici. Obično smatramo i tvrdimo kako znamo sve o našoj publici, ali je li tomu zaista tako? Koliko dublje od samih brojeva možemo zaći? Možemo li se riješiti predrasuda i stereotipa o našoj publici i krenuti iz početka, vođeni znatiželjom? Istraživanje publike može biti “sve u jednom”. Može biti i zabavno i nešto što zbližava čitavu organizaciju. Ne mora se svesti na upitnike; može biti iznimno kreativno, u skladu s karakterom organizacije te dio umjetničkoga procesa. Može ojačati veze s postojećom publikom i povezati nas s potencijalnom, novom, budućom. Otkrijmo ponovno neke stare istraživačke alate i dizajnirajmo nove!
