Izložba u sklopu pretprograma izložbe Granice – između reda i kaosa koja obilježava stogodišnjicu d’Annunzijeve okupacije Rijeke kroz personifikaciju grada kao žene, upućujući na mnogobrojne d’Annunzijeve ljubavnice koje su po okončanju veze bile iscrpljene fizički i emocionalno, baš poput grada Rijeke.
Izložba D’Annunzijeva mučenica je ujedno i prva značajna izložba koja čini sastavni dio programa Rijeke – Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Autorice izložbe su Tea Perinčić i Ana–Maria Milčić dok dizajn izložbe potpisuju Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić. Izložba donosi tumačenje D’Annunzija iz humanističke pozicije suvremenog antifašizma na kojem je izgrađena moderna Europa.
Projekt Europske prijestolnce kulture promiče vrijednosti suvremene Europe, ujedinjene i jake u svom zajedništvu, koje su suprotstavljene i povijesnom i suvremenom fašizmu. Izložba D’ Annunzijeva mučenica tako ukazuje na vrijednosti koje zastupa i riječki projekt Europske prijestolnice kulture 2020.
Suočavanje Rijeke s teškim razdobljem prošlosti
Kontroverzni talijanski vojskovođa i preteča fašističke ideologije, Gabriele D’Annunzio, s paravojnim je postrojbama 12. rujna 1919. godine okupirao Rijeku proglasivši je svojevoljno dijelom Kraljevine Italije. D’Annunzijev dolazak i boravak u Rijeci dogodio se na poziv riječkih iredentista koji su zagovarali pravo da proglase Rijeku talijanskom. Ubrzo se pokazalo koliko je to bilo destruktivno za tadašnju kulturnu i gospodarsku stabilnost Rijeke. Grad koji je bio izrazito multietnički, odjednom odriče prava svima onima koji se ne izjašnjavaju Talijanima i suprotstavljaju ideji o samo talijanskoj Rijeci. Naročito su Hrvati bili na meti D’Annunzijevih paravojnih riječkih postrojbi.
Izložba D’ Annunzijeva mučenica u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka nudi specifičan pogled na njegov boravak u Rijeci i to iz perspektive žena koje su u to vrijeme živjele u Rijeci, onih koje su u Rijeku došle iz Italije sa ili za D’Annunzijem i onih koje su mu bile ljubavnice.
Rijeka se na izložbi razmatra i kao ženska figura u pojedinim likovnim djelima futurističkih umjetnika poput Marinettija, Carre i Buzzija. Prateću ikonografiju čine i reprodukcije karikatura iz satiričkog hrvatskog onodobnog časopisa Koprive a koji Rijeku, Italiju i tadašnju Jugoslaviju prikazuju kao žene. Naime, Rijeka je na ovoj izložbi personificirana mučenica u liku žene, baš kao što su je kroz lik žene u to vrijeme prikazivali i talijanski futuristi.
Izložba je postavljena u Bijelom salonu koji je bio oštećen u vrijeme borbi između regularne talijanske vojske i D’Annunzijevih postrojbi, odnosno u vrijeme tzv. Krvavog Božića 1920. Mjesto oštećenja u Bijelom salonu također se prikazuje u postavu izložbe.
Gabrielle D’Annunzio je u svojoj riječkoj epizodi pomogao tadašnjem talijanskom nacionalizmu, a istovremeno je, sa svojom „impresa di Fiume“, ondašnju Italiju gurnuo u poziciju žrtve, otvarajući vrata Mussoliniju i njegovu fašističkom ulasku u Rim 1922. Fašizam je, nažalost, u tadašnjoj Italiji utro put imperijalizmu koji je umalo uništio cijelu naciju.
Granice – između reda i kaosa
Izložba D’Annunzijeva Mučenica dio je tematskog izložbenog ciklusa o granicama koji će se također nastaviti velikom i važnom izložbom pod nazivom Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona, a zaključiti središnjom i najvećom izložbom Granice između reda i kaosa.