Kremonske violine izložene su sklopu izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona, a od drugog će tjedna zamijeniti instrumenti iz građe PPMHP-a. Izložba ostaje otvorena do siječnja 2021. i vrijedi je pogledati jer prikazuje djelo Riječanina dr. Franje Kresnika, umjetnika i znanstvenika koji se prije stotinjak godina više nego itko prije ili poslije njega približio nenadmašnom misteriju gradnje Stradivarijevih i Guarnerijevih violina.
Do nedjelje, 8. ožujka, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, svi koji to žele, a do sada nisu stigli, mogu pogledati čuvenske kremonske violine – Stradivari Lam ex Scotland University i Guarneri Principe Doria, obje iz 1734.
Violine su izložene u sklopu izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona, koja je dio projekta Europske prijestolnice kulture. Izložba je, među ostalim, ugostila i osam violina iz Cremone, među kojima i po jednu violinu Antonija Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú i to zahvaljujući partnerstvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Muzeja violina iz talijanske Cremone.
Kremonske violine u Rijeci bit će izložene do 8. ožujka 2020., kada će ih zamijeniti instrumenti iz fundusa PPMHP-a. Izložba izmijenjena i dopunjena građom iz fundusa PPMHP-a i građom posuđenom od građana, ponovo će biti otvorena za posjetitelje 18. ožujka 2020.
Treba reći i da se u nedjelju, 8. ožujka, u povodu Dana žena, ženama neće naplaćivati ulaznice.
Kresnik je svoj život posvetio izučavanju rada Stardivarija i Guarnerija, što u prvoj polovici 20. stoljeća zaista nije bilo lako. No, zahvaljujući upornosti, ostvario je izuzetne rezultate i postao čovjek koji čita violine – Un uomo che legge i violini, kako su ga tada nazivali. Uz sve to, Kresnik je bio i cijenjeni liječnik, poznat i po tome da svoje medicinske usluge često nije naplaćivao siromašnim pacijentima.
Nekoliko je stvari po kojima će Kresnik ostati upamćen u glazbenoj povijesti – kopijama Guarnerijevih instrumenata, vlastitom tipu violine koji je izrađivao, svojim studijama o laku, te posebice po dugogodišnjem proučavanju konstrukcije kremonskih violina kojim je razotkrio, odnosno bolje rečeno srušio mit o „tajni“ umijeća velikih majstora. Temeljito proučivši građu vezanu uz kremonske violine i kremonske graditelje iz obitelji Amati, Stradivari i Guarneri i njihove principe konstrukcije, zaključio je da tajna za kojom su mnogi tragali ne postoji, već da rezultat ovisi o temeljitom poznavanju akustičkih zakonitosti, koje se ne mogu opažati bez dugog iskustva, te o trudu i nadarenosti graditelja.
Na izložbi su izloženi predmeti iz Kresnikove ostavštine, spomenute kremonske violine četiri pobjednička instrumenta s natječajne izložbe 1937., violina kresnikova učenika Carla Schiavija te njegova učenika Pietra Tatara.
Autori izložbe su Tamara Mataija, Faust Cacciatore i Tea Perinčić. Autori dizajna izložbe su Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić. Generalni pokrovitelj izložbe je Generalni konzulat Italije u Rijeci uz podršku Talijanske Unije, Festivala Kvarner, tvrtke Infobip iz Vodnjana i tvrtke Prostorija iz Svetog Križa Začretje. Izložba se sufinancira sredstvima Ministarstva turizma RH, Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.
Izložba Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona dio je projekta Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći. Riječ je o drugoj po redu izložbi programa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Granice – između reda i kaosa koji se provodi u sklopu Europske prijestolnice kulture.
Rijeka i teme koje su obilježile grad nalaze se u polazištu programske cjeline Doba moći, no program obuhvaća i moćna razdoblja Europe. Rijeka, u tom kontekstu, zahvaljujući svojoj burnoj povijesti i sadašnjem trenutku može predstavljati Europu u malom. Tako se izložba o Franji Kresniku odlično uklapa u tu priču budući da govori o čovjeku koji je svojim životom i radom, pa tako i vrijednim naslijeđem koje je ostavio iza sebe, svakako ostavio dubok trag u riječkoj povijesti, ali postao dijelom svjetske glazbene baštine.
