Izložbe

Organizacije civilnog društva – članice Građanskoga muzejskog vijeća progovaraju izložbom o aktualnim izazovima današnjice kroz prizmu vidljivih i nevidljivih granica.

Izložbom inspiriranom skupljanjem početnica, poznata spisateljica Dubravka Ugrešić široj se javnosti predstavlja i kao umjetnica u jednom sasvim drugom žanru.

Odabrane autorice iz Europe i svijeta kritički preispituju aktualnu ulogu fotografije u artikulaciji ženskog iskustva.

U Rijeci se otvara velika, vesela i šarena izložba koja će razgaliti srca malih i velikih posjetitelja, svih koji poštuju srce i izumiteljski nerv nezaboravnog Profesora Balthazara.

U formi 27 posebno dizajniranih majica, rad Označen zbog političkog govora bavi se problematikom sve prisutnijeg upošljavanja algoritama u procjeni naših osobnosti i odlučivanja jesmo li “uzorni građani”. S druge strane, rad Odluke Odluke Odluke testira suvremeni poštanski sustav koji je u velikoj mjeri automatiziran, čime strojeve za preusmjeravanje pošiljaka dovodi u situaciju da, zahvaljujući svojim odlukama – za razliku od uobičajenog praćenja protokola – sudjeluju u oblikovanju instalacije koju vidimo na izložbi.

„Fiume Fantastika: Fenomeni grada“ središnja je izložba programskog pravca Slatko i slano realizirana u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Zasnovana na recentnim istraživanjima DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci, izložba prati posljednjih stotinu i pedeset godina urbane povijesti Rijeke tijekom koje grad doživljava radikalan rast i postaje globalno prometno i industrijsko središte.

Tradicionalne dvije smjene ženskoga rada, plaćena i neplaćena, i dalje su u velikoj mjeri prisutne kao prepoznatljivi modeli funkcioniranja žena u kontekstu fenomena rada.

Instalacija Platformski duhovi talijanskog umjetnika i dizajnera Silvija Lorussa i njemačkog umjetnika Sebastiana Schmiega, nastala u suradnji s eksperimentalnim glazbenikom LOREM-om, otvorit će se u petak, 23. listopada u 20 sati.

Interaktivna instalacija koja taktilnim istraživanjem tijela hibridnog entiteta – Homo Effluviensa posjetiteljima izložbe omogućuje uron u zvučnu topografiju Rijeke u realnom vremenu.

Izložbena instalacija sastavljena od, za ovu prigodu osmišljene, kartaške igre Otvorene luke – igre prizivanja i popratnih vizualnih i tekstualnih materijala pomoću kojih se govori o lukama, povezanosti i suradnji.

Izložba i razgovori posvećeni danas često kriminaliziranim praksama „skrbi“, briga ljudi jednih za druge te piratstvo kao čina skrbništva u digitalnoj sferi.

Interaktivna višekanalna videoinstalacija koja propituje temu budućnosti rada i posla, zamišljajući kako bi mogao izgledati poželjni postradnički svijet. Naglasak nije na zamišljanju neke daleke budućnosti, već na alternativnoj sadašnjosti koja se temelji na onome što je već danas moguće.

Interaktivna robotička instalacija koja se ponaša poput živog bića i reagira na posjetitelje.

Aparati moći. Antika. Besposličarenje. Deindustrijalizacija. Društvena imaginacija. Estetika. Feminizam. Film. Industrija. Kolaps. Nerad. Post-rad. Solidarnost. Turizam. Utopija. Kroz suvremenu umjetnost.

Međunarodna skupna izložba koja se bavi nevidljivim ekonomijama povezanima uz more. Umjetnici svjetskoga glasa u svojim se radovima bave neobičnim i radikalnim pojavama, od neobičnih internetskih trgovina do carstava amaterske pornografije i drugih zlatnih obala.

Retrospektivna izložba posvećena umjetnici neoavangarde Nan Hoover i njezinu pionirskom radu u području medijske umjetnosti.

Izložba koja transformira Muzej moderne i suvremene umjetnosti u živo kolektivno tijelo izlažući ga brojnim interakcijama s ljudima i događajima.

Aktualno i kritički usmjereno čitanje rada Sanje Iveković u kontekstu širih umjetničkih i društvenih zbivanja.

Stalni postav broda Galeb – oživjeli brod simbol je i svjedok političke i društvene povijesti 20. stoljeća.

Aparati moći. Antika. Besposličarenje. Deindustrijalizacija. Društvena imaginacija. Estetika. Feminizam. Film. Industrija. Kolaps. Nerad. Post-rad. Solidarnost. Turizam. Utopija. Kroz suvremenu umjetnost.

Izložba 90e: Ožiljci nastaje iz potrebe za podsjećanjem i boljim razumijevanjem umjetnosti ranog razdoblja tranzicije europskih država postsocijalističkog naslijeđa. U Hrvatskoj su devedesete ostale slabo dokumentirane i još slabije istražene, a izbjegavajući vlastiti odraz u ogledalu, rijetko im se vraćamo, izbjegavajući se suočiti s vlastitim ožiljcima.

Izložba Granice – između reda i kaosa problematizira granice – one stvarne, one koje sami sebi namećemo ili one koje nam nameće okolina, način života, tradicija… Koliko ste se puta u životu suočili s granicama? Kako su utjecale na vas, u čemu su vas sputavale i jesu li uopće, kako ste na njih reagirali? Iako postoje i onda kad na njih ne obraćamo pozornost vjerujemo da je “novo normalno“ uzrokovano pandemijom svima nama osvijestilo i neke granice o kojima dosad nismo razmišljali.

Putujuća izložba s više od dvjesto arhivskih i multimedijskih materijala poput fotografija, zemljovida i filmova o promijenjenoj Europi nakon Prvoga svjetskog rata.

Velikom svečanošću u obnovljenoj baroknoj palači, nekadašnjoj upravnoj zgradi šećerane, otvara se stalni postav Muzeja grada Rijeke koji obrađuje gospodarsku i društvenu povijest Rijeke od 18. do 21. stoljeća.

Izložbom se obilježava stotinu i pedeset godina od rođenja dr. Franje Kresnika, građanina Europe, čovjeka iznad granica, jednog od najvećih poznavatelja kremonske liuterije. U njegovu čast izlažu se violine Stradivarija i Guarnerija.

Izložba u sklopu pretprograma izložbe Granice – između reda i kaosa koja obilježava stogodišnjicu d’Annunzijeve okupacije Rijeke kroz personifikaciju grada kao žene, upućujući na mnogobrojne d’Annunzijeve ljubavnice koje su po okončanju veze bile iscrpljene fizički i emocionalno, baš poput grada Rijeke.