Tribina o projektu „Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture“ koja je u srijedu 20. rujna održana u punom Art-kinu kao razgovor o planovima i fazama razvoja ovog velikog projekta ali i kao poziv na suradnju, najavila je da će se o EPK-u još mnogo – dvosmjerno -razgovarati. U tom je smislu najavljena i kampanja „Budimo na mi“ u sklopu koje će građani jednom tjedno, kod Malog salona (Radio Rijeke) na Korzu te ovisno o drugim većim događanjima u gradu i na drugim lokacijama, čelne ljude EPK najdirektnije moći pitati sve što ih zanima.
Tribina je okupila partnere projekta, političke predstavnike i predstavnike uprave Grada i Županije, kulturnjake, pripadnike poslovnog, obrazovnog i turističkog sektora te medija, kao i niz ostalih zainteresiranih građana, ne bi li se svima njima otvorila vrata za buduću suradnju, sukladno nazivu najavljene inkluzivne kampanje – Budimo na Mi.
Budimo na Mi
Događanje u Art-kinu osmišljeno je s dva osnovna cilja. Prvi je bio predstavljanje Društva Rijeka 2020 – EPK osnovanog da iznese titulu, zatim predstavljanje strukture projekta, generalni koncept EPK, glavne obrise programa, budžet, dosadašnja postignuća, partnersku strukturu i plan uključivanja šire zajednice. Drugi je cilj, a taj je po svakom kriteriju ostvaren uspješno, bio otvoriti komunikacijski kanal s publikom koja je uistinu postavila brojna konkretna pitanja.
Uvodno su okupljene ispred osnivača Društva Rijeka 2020, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, pozdravili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić.
Obersnel je naglasio da je od same odluke da se Rijeka kandidira za titulu ideja bila ta da projekt mora biti zajednički; niti od gradske uprave niti od institucija u kulturi već od svih građana ovog područja. „Izgradit će se ono što smo planirali u smislu infrastrukture, to svakako, međutim projekt će uspjeti onoliko koliko se vi uključite i prepoznate ga kao svoj“, kazao je Obersnel.
Marina Medarić podsjetila je da je PGŽ od samih početaka aktivno sudjelovala u projektu, koji nije samo riječki, već motivira i uključuje ljude iz sredina oko Rijeke „jer svi zajedno težimo da Rijeku i županiju uključimo u mrežu europskih kulturnih centara gdje i pripadamo“. Pred nama je velik razvojni i investicijski potencijal i sigurna sam da ćemo znati kako ga iskoristiti“,rekla je Medarić.
Iscrpan projekt – iscrpna prezentacija
Prezentacija projekta Rijeka EPK koja je potom uslijedila bila je iscrpna, jer takav je – velik i kompleksan – i sam projekt. Održali su ju Slaven Tolj, umjetnički direktor projekta, Emina Višnić, direktorica Društva Rijeka 2020, Vuk Ćosić, direktor Sektora za komunikacije, Mara Anjoli Vujić, direktorica Sektora za kulturu, Irena Kregar Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva, Tanja Kalčić, voditeljica programa Učionica i Andrea Blažević, voditeljica marketinga.
Emina Višnić uvodno je podsjetila da će Hrvatska 2020. istovremeno predsjedati Europskom unijom i nositi EPK titulu, što je jedinstvena podudarnost, a koja će reflektore čitave Europe, pa i šire, uperiti prema našem prostoru. Pojasnila je da projekt ima dva ključna segmenta. Prvi je infrastruktura, čiji su investitori i vlasnici Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Grad Opatija, također partner projekta koji je nedavno u tom smislu otvorio i Kulturni centar Gervais. Drugi dio, koji je na „leđima“ tzv. Agencije, odnosno javnog društva Rijeka 2020 – EPK osnovanog odlukom Gradskog vijeća i Županijske skupštine, odnosi se na program, marketing i komunikacije te prikupljanje sredstava. Društvo trenutno broji 22 zaposlene osobe što, obzirom na dinamiku zapošljavanja ostalih EPK gradova, predstavlja ¼ od plana zapošljavanja.
Irena Kregar Šegota podsjetila je na ciljeve prilikom pokretanja projekta Europske prijestolnice kulture: jačanje pripadnosti zajedničkom europskom kulturnom prostoru i isticanje europske kulturne raznolikosti pri čemu gradovi imaju važnu ulogu, te postavljanje kulture u centar i u funkciju zamašnjaka općeg razvoja.
EPK nije festival
Osvrnula se i na učinke projekta EPK za dosadašnje nositelje titule, a oni su iz 30-godišnjeg iskustva projekta značajni i lako mjerljivi i na kulturnom i na gospodarskom i na društvenom i na planu povećanja političkog utjecaja te naravno, vidljivosti grada.
Vuk Ćosić iznio je koje brojke do 2020. očekuje Rijeka. U najkraćim crtama, to je 1000 kulturnih događanja, 450 događanja do 2020., 105 turističkih atrakcija, 27.200m2 novih kulturnih infrastruktura, 300 partnera, 170 konferencija, seminara i radionica, 100 osnaženih lokalnih zajednica i građanskih inicijativa, 4.000 volontera i 4.000.000 posjetitelja.
Govoreći o naslijeđu, onom što bi Rijeka EPK iza sebe trebao ostaviti (jer nikako nije riječ o jednokratnom „festivalu“ i spektaklu već projektu koji dugoročno mijenja grad i njegovu okolicu) Irena Kregar Šegota nabrojala je brojne momente. Među njima su nova veduta grada, nove turističke atrakcije, inovativan pristup urbanizmu, mreže građanskih inicijativa, EPK knjižnica i digitalna arhiva…
Koprodukcija i suradnja, ne uvoz
Pritom je ponajviše istakla utjecaj na kulturnu scenu te kazala da je koncept takav da se na osmišljavanje programa pozivaju vanjski umjetnici, ali ne kako bi se uvezli njihovi „kulturni proizvodi“ već kako bi oni nastali u suradnji i koprodukciji s lokalnim umjetnicima te potakli kvalitetniji lokalni rad. EPK bi za sobom trebao ostaviti i nove modele suradnje kulturnih institucija, za što je primjer uspješno pilot izdanje festivala za djecu Tobogan iz srpnja ove godine na kojem su zajedno radili Art-kino, Gradsko kazalište lutaka, Gradska knjižnica Rijeka i Vijeće mladih Benčić. To je i educirana zajednica, pa je spomenula i seminar o razvoju publike Applause Please s početka rujna kojem je zadaća osnažiti lokalnu zajednicu za pomnije planiranje ovog važnog segmenta poslovanja u kulturnoj produkciji. Podsjetimo, službena skripta seminara literatura je upravo raspisanog Poziva za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi Ministarstva kulture.
Program je 2020!
Mara Anjoli Vujić i Slaven Tolj u najosnovnijim su crtama predstavili program, koji čine glavni program (27 susjedstava, Dječja kuća, Dopolavoro, Doba moći, Kuhinja, Lungomare te Slatko i slano) i Program plus (Civilne inicijative, Učionica, Karneval, Energana Inkubator, RiHub, Kulturna diplomacija i Zeleni val). Program se, podsjetila je Mara Anjoli Vujić, dešava tek 2020. a dotad se izvode pilot programi, u svrhu istraživanja, razvoja i nadogradnje. Također, cjelovit će popis programskih aktivnosti biti objavljen u rujnu ili listopadu 2019., što je uobičajena EPK praksa.
Sve to namjerava se učiniti s budžetom od 30 milijuna eura, u čemu od javnih izvora Grad Rijeka sudjeluje s nešto više od 30% isto koliko i Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija sudjeluje s oko 10% a podjednako toliko planira ste ostvariti i putem natječaja iz EU fondova i programa, od sponzora te iz ostalih izvora. Ovakva je financijska konstrukcija nešto skromnija od prosječnog budžeta drugih EPK gradova koji se inače kreću između 40 i 50 milijuna eura.
Dosad je na strani prihoda ostvareno 11.650.585 kuna, i to 62% od Grada Rijeke koji u ovoj fazi ubrzano ulaže u infrastrukturu, zatim 20% od Županije i 18% od Republike Hrvatske.
Iznoseći podatke iz budžeta, Emina Višnić je kazala i da se drugi EPK gradovi uglavnom „poskliznu“ na infrastrukturi dok je kod nas velik dio sredstava za uređenje infrastrukture već osiguran. Pobrojala je i recentne događaje koji su obilježile protekle mjesece.
Završni je dio predstavljanja bio posvećen pojašnjenju strukture partnerstava te pojašnjenju kako će se surađivati sa svakim od dionika.
Vezano za politiku i upravu, istaknimo samo kako je naglašeno da EPK nije politički projekt niti želi biti moneta za potkusurivanje političkih stranaka. „Smatramo da je to projekt svih građana, pa tako i, u konačnici, svih političkih stranaka, koji otvara mnogo prostora za suradnju na razini utjecaja na javne politike“, kazala je Višnić.
U dijelu tribine otvorenom za dvosmjernu komunikaciju postavljeno je desetak pitanja odnosno sugestija, koje navodimo u sažetom obliku, jednako kao i odgovore članova EPK tima.
Pitanja/sugestije:
-
Nemojte uvoziti umjetnike iz vana, pogurajte lokalne umjetnike.
Lokalni umjetnici bit će zastupljeni u programu ali na temelju Knjige prijave na temelju koje smo i dobili titulu.
-
Što je s riječkim zaleđem, hoće li ono biti uključeno?
EPK je projekt Rijeke ali i cijele županije po kojoj je disperzirano nekoliko programskih pravaca pa je odgovor svakako potvrdan.
-
Kako mislite „zapaliti“ građane i publiku?
Ne postoji jednoznačan odgovor, razvoj i uključivanje publike kompleksni su procesi, no o njima itekako razmišljamo. U svakom slučaju, neće biti situacije „evo vam na konzumiranje“. Programima obuhvaćamo i obuhvaćat ćemo jako široko postavljene ciljane publike.
-
Kad kažete da ćete zapošljavati, kako možete zaposliti mene, kao telekomunikacijsku inženjerku (pitanje je više figurativno nego li što je faktična otvorena ponuda za zaposlenje)
Možemo vas potaknuti na poduzetničku aktivnost.
-
Što ćete učiniti s HKD-om na Sušaku?
HKD nije programski vezan uz EPK, ali pomoći ćemo da kvalitetnim programima koje ćemo raditi u suradnji prostorom pridonesemo njegovoj većoj vidljivosti.
-
Odražavanje infrastrukture je skupo, kako to planirate nakon 2020. godine?
Upravo zato nismo se odlučili na izgradnju novih blještavih zgrada, već na brownfield investicije odnosno ulaganje u već postojeće a zapuštene objekte kulturne baštine (Benčić, Galeb, ex Bernardi, Energana…). Također, svi planovi obnove infrastrukture rađeni su s fokusom na održivosti, i ne bi ni dobili europska sredstva da u svojim projektnim prijedlozima nisu imali razrađene studije izvedivosti i održivosti. Uostalom, nije riječ o rastrošnosti, već o stvaranju prostora za osnove kulturne potrebe građana: Gradske knjižnice koja je sada rasipana na nekoliko lokacija, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koji je više od pola stoljeća proveo kao podstanar, muzej u Šećerani i Galebu apsoultne su atrakcije koje će sigurno biti snažno samoodržive…
-
Što će biti s Teatrom Fenice?
Nažalost, iako je riječ prekrasnom i povijesno vrijednom zdanju, on ne može biti dio projekta EPK budući da je vlasništvo nad objektom privatno.
-
U svojoj identitetskoj osnovi Rijeka je glazbeni grad. Kako će Rijeka zvučati 2020?
Glazbu nismo razdvajali kao posebnu programsku liniju, no glazba i književnost provlače se kroz apsolutno sve programe EPK.
-
Želimo da se kultura disperzira i u druge dijelove grada, ne samo centar.
Svakako hoće, to u suštini imaju svi programski pravci.
-
Visoka kultura je u opadanju, što ćete učiniti da ju očuvate od „propadanja“?
Mislimo da u ovom digitalnom vremenu nema više smisla kulturu razdvajati na visoku i nisku. Jedina održiva kulturna politika je ona koja je sukladna ekološkom konceptu – raznolikost.
-
Pomozite studiju Glume i medija da osigura vlastiti prostor neophodan za rad.
Podržat ćemo vas u vašim inicijativama no to je pitanje prvenstveno u nadležnosti Sveučilišta i Grada.
-
Gdje ćemo smjestiti sve te posjetitelje 2020. godine?
U urbanističkim su planovima i neke investicije u smještajne kapacitete ali očekujemo i da će se stvoriti klima za pobuđivanje poduzetničkog duha. Također očekujemo da nećemo sve ljude smjestiti u Rijeci, već na području cijele županije.
-
Hoće li EPK imati ulogu facilitatora za kulturne politike u Rijeci i okolici?
To nije naša uloga. Poticat ćemo rasprave, gurkati, podsjećati na probleme ali nećemo to moći odraditi umjesto vas.
